Zadrugarstvo u Hrvatskoj: trendovi, pokazatelji i perspektiva u europskom kontekstu

Abstract

Z d e n k o B a b i ćPravni fakultet u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada zbabic@pravo.hr Mreža znanja d.o.o. domagoj.racic@mrezaznanja.hr SAŽETAK Premda zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj imaju dugu povijest, razdoblja socijalizma i tranzicije ostavila su negativan trag na njihov razvoj. Na temelju provedene analize ključnih pokazatelja poslovanja zadruga u Hrvatskoj, rad pruža ocjenu trenutnog stanja u ovom sektoru hrvatskog gospodarstva. Također, donosi se prikaz stanja i najnovijih tendencija u ovom području u zemljama iz europskog okruženja. Uporabom komparativne analize stanja sektora zadrugarstva i socijalne ekonomije u Hrvatskoj i europskim zemljama ocjenjuju se razvojni potencijali i iznose preporuke za nositelje ekonomske i socijalne politike s ciljem optimalizacije razvoja ovog sektora u Hrvatskoj u budućnosti. D o m a g o j R a č i ćKljučne riječi: zadrugarstvo, socijalna ekonomija, Hrvatska UvodIako zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj imaju dugu povijest, razdoblja socijalizma i tranzicije ostavila su negativan trag na njihov razvoj. U ovom članku daje se uvid u trenutno stanje zadrugarstva u Hrvatskoj te usporedba tendencija u ovom sektoru gospodarstva sa zemljama iz europskog okruženja. Iz usporedbe i ocjene sadašnjeg stanja sektora u Hrvatskoj i Europi prikazuju se i potencijali za razvoj ovog sektora u Hrvatskoj u budućnosti.Uloga zadruge je da posluje kao "produžena ruka" njezinih članova, odnosno pomoćni pogon članova koji sa svojih gospodarskih jedinica prenose određene gospodarske funkcije, kao što su nabava, prodaja ili prerada, na zadrugu. Suvremene DOI 10.5673/sip.49.3.2 UDK: 334.732(497.5 ) Pregledni radCopyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 288 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 287-311 zadruge sa svojim članovima sklapaju poslove (npr. otkup proizvoda), a s druge strane nastupaju na tržištu i sklapaju poslove s trećim osobama. Zadruge osim navedenog prerađuju i trećim osobama prodaju proizvode preuzete od članova (Avsec, 2005.). Upravo po suradnji s članovima zadruge, ona se razlikuje od druš-tva kapitala koje u pravilu ne uspostavlja poslovne odnose sa svojim članovima, a katkad su ti odnosi čak i zabranjeni.Zadruge imaju značajan potencijal kao instrument socio-ekonomske reintegracije.One ne mogu dati sveobuhvatno rješenje socijalnih i ekonomskih problema tranzicijskog gospodarstva, ali mogu imati značajnu ulogu u povećanju zaposlenosti i životnog standarda skupina s niskim prihodima te jačanju obnove i razvoja zajednice (Borzaga i Spear, 2004.:186).Stvaranje zadruga smanjuje zapreke koje ograničavaju manje zajednice i poslovne subjekte. Članovi zadruga udruživanjem postaju dovoljno veliki da mogu nastupiti na novom, većem ili čak međunarodnom tržištu. Zadruge svojim djelovanjem članovima mogu smanjiti transakcijske troškove ili povećati dobit kroz ostvarivanje veće prodaje, snižavanje troškova nabave...

Za nestabilnost spremni? Utjecaj dionika i procesa trećeg sektora na njegove ljudske resurse

“…Međutim može sadržavati pored tih više kognitivnih komponenti i druge fizičke i psihološke osobine kao što su zdravlje, fizičke sposobnosti ili pak motivacija za rad i razvoj (Mušikić i Krulj Mladenović, 2015.). 3 Ukratko, on je zaliha urođenih ili stečenih znanja ili karakteristika koje radnik ima a koji doprinose njegovoj ili njezinoj produktivnosti (Acemoglu i Autor). 4 Ljudski se kapital gleda kao važan aspekt razvoja organizacije, ali i utjecaja na radne karijere i životno zadovoljstvo osoba.…”

“…Ljudski elementi organizacije su oni koji su sposobni za učenje, mijenjanje, inoviranje i pružanje kreativnog potiska […] koji može osigurati opstanak organizacije". 3 Osim toga kao njegove osnovne komponente mogu se gledati (Bogdanović, 2008.) individualna, koja sadrži navedene kognitivne i druge komponente te kolektivna/socijalna komponenta, koja izvire iz društva.…”

Polarimetar kao nastavno pomagalo

“…5 Eksperimentalna nastava općenito je skuplja od teorijske, pa se u uvjetima lošeg financiranja omjer između eksperimentalnih i teorijskih sadržaja mijenja u korist potonjih. No treba reći da je nedostatak novca, kao uostalom i prethodno spomenute opasnosti od ozljeda i trovanja, često tek izgovor za neizvođenje eksperimenata.…”

Untitled

“…Of the remaining relevant papers, it is especially important to mention the extensive monograph on The Economic Agreement, including its role in the development of agricultural cooperatives in Croatia (Šute, 2010), the articles Development of Agricultural Production in Croatia: Tendencies, Present Condition, and Fundamental Issues (Stipetić, 2005b), and Cooperatives and Social Economy in Croatia: Trends, Indicators and Prospects in the European Context (Babić and Račić, 2011). Many other papers from different scientific disciplines which deal in greater or lesser scope with agriculture, cooperatives, and rural development, have contributed to the knowledge on the theme of this paper.…”