No abstract

Z d e n k o B a b i ćPravni fakultet u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada zbabic@pravo.hr Mreža znanja d.o.o. domagoj.racic@mrezaznanja.hr SAŽETAK Premda zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj imaju dugu povijest, razdoblja socijalizma i tranzicije ostavila su negativan trag na njihov razvoj. Na temelju provedene analize ključnih pokazatelja poslovanja zadruga u Hrvatskoj, rad pruža ocjenu trenutnog stanja u ovom sektoru hrvatskog gospodarstva. Također, donosi se prikaz stanja i najnovijih tendencija u ovom području u zemljama iz europskog okruženja. Uporabom komparativne analize stanja sektora zadrugarstva i socijalne ekonomije u Hrvatskoj i europskim zemljama ocjenjuju se razvojni potencijali i iznose preporuke za nositelje ekonomske i socijalne politike s ciljem optimalizacije razvoja ovog sektora u Hrvatskoj u budućnosti. D o m a g o j R a č i ćKljučne riječi: zadrugarstvo, socijalna ekonomija, Hrvatska UvodIako zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj imaju dugu povijest, razdoblja socijalizma i tranzicije ostavila su negativan trag na njihov razvoj. U ovom članku daje se uvid u trenutno stanje zadrugarstva u Hrvatskoj te usporedba tendencija u ovom sektoru gospodarstva sa zemljama iz europskog okruženja. Iz usporedbe i ocjene sadašnjeg stanja sektora u Hrvatskoj i Europi prikazuju se i potencijali za razvoj ovog sektora u Hrvatskoj u budućnosti.Uloga zadruge je da posluje kao "produžena ruka" njezinih članova, odnosno pomoćni pogon članova koji sa svojih gospodarskih jedinica prenose određene gospodarske funkcije, kao što su nabava, prodaja ili prerada, na zadrugu. Suvremene DOI 10.5673/sip.49.3.2 UDK: 334.732(497.5 ) Pregledni radCopyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 288 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 287-311 zadruge sa svojim članovima sklapaju poslove (npr. otkup proizvoda), a s druge strane nastupaju na tržištu i sklapaju poslove s trećim osobama. Zadruge osim navedenog prerađuju i trećim osobama prodaju proizvode preuzete od članova (Avsec, 2005.). Upravo po suradnji s članovima zadruge, ona se razlikuje od druš-tva kapitala koje u pravilu ne uspostavlja poslovne odnose sa svojim članovima, a katkad su ti odnosi čak i zabranjeni.Zadruge imaju značajan potencijal kao instrument socio-ekonomske reintegracije.One ne mogu dati sveobuhvatno rješenje socijalnih i ekonomskih problema tranzicijskog gospodarstva, ali mogu imati značajnu ulogu u povećanju zaposlenosti i životnog standarda skupina s niskim prihodima te jačanju obnove i razvoja zajednice (Borzaga i Spear, 2004.:186).Stvaranje zadruga smanjuje zapreke koje ograničavaju manje zajednice i poslovne subjekte. Članovi zadruga udruživanjem postaju dovoljno veliki da mogu nastupiti na novom, većem ili čak međunarodnom tržištu. Zadruge svojim djelovanjem članovima mogu smanjiti transakcijske troškove ili povećati dobit kroz ostvarivanje veće prodaje, snižavanje troškova nabave...

The welfare state takes a stand against the demands of modernization by seeking to care for society’s most vulnerable groups. People with disabilities are in a particularly vulnerable position, facing numerous obstacles to the labor market. Social enterprises, especially work integration social enterprises (WISE), can provide an important access point for their integration. The present analysis of five post-socialist countries in the European Union – Poland, Slovenia, Slovakia, Czech Republic, and Croatia – identifies several general characteristics essential for WISE development, such as the existence of some form of financing as well as certain legislative and institutional frameworks that remain underdeveloped. Lack of awareness and promotion of WISEs as well as a shortage of necessary skills have delayed WISE development in these countries, particularly in Croatia, where WISEs are few with small numbers of employees. This study provides recommendations for improving the situation of WISEs in Croatia in order to help them facilitate the employment and social inclusion of people with disabilities and other vulnerable groups.

vatska/Croatia, zbabic@eizg.hr 1 Rad se temelji na rezultatima istraživanja provedenim u okviru izrade doktorske disertacije.152 Rev. soc. polit., god. 15, br. 2, str. 151-170, Zagreb 2008. Babić Z.: Redistribucijski učinci socijalnih transfera u RH

No abstract

No abstract

The social economy sector in Croatia has been neglected for a long time and has not been recognized as a space for sustainable jobs and the development of a more inclusive and cohesive society, as is the case in many Eastern and Central European countries. On the other hand, social entrepreneurship is a relatively new phenomenon established in this century. The aim of this paper is to assess the trends and challenges of social economy development in Croatia as the newest, last EU member state. On the basis of a secondary data analysis, the paper scrutinizes trends in social economy development. Social entrepreneurship is analysed as a part of the social economy that is strengthening, as well as the economic activity of associations that tends to turn into a social economy or a solidarity economy. The paper will also give an overview of the instances of the institutional context of the development of cooperatives and social enterprises, such as the recent legislative and policy changes, as well as the institutional framework with some insights into recommendations how to promote the development of the social economy sector in Croatia. Keywords: social economy; cooperative sector; social enterprises; Croatia.

No abstract