Koncept socijalnih investicija kao odgovor na krizu i nove izazove socijalne države: trendovi i perspektiva

Pojavljujući prostori: ulaganje s učinkom

“…19 Ulaganja s učinkom mogu biti globalno pronađena i u zdravstvu, obrazovanju i u drugim područjima socijalne politike. Preporuke idu i u smjeru modernizacije socijalne politike koja bi više bila usmjerena na evaluacije učinaka intervencija (koje bi uključile sagledavanje njihovih financijskih i društvenih koristi), kao i na razmatranje perspektive socijalnog ulaganja Babić & Baturina, 2016). Bitna područja u kojima bi se mogla primijeniti perspektiva ulaganja s učinkom jesu pružanje usluga za ranjive skupine ili njihova socijalna i radna integracija (recimo beskućnici, mlade nezaposlene osobe, usluge za djecu ili starije ili socijalna i radna integracija skupina poput bivših ovisnika ili bivših zatvorenika) ili pak ulaganja u održivija stambena rješenja ili određene aspekte zdravstva.…”

Budućnost pred nama? Pristup odrasta i potencijal transformacije socijalne politike

“…Koncept socijalnih ulaganja, koji se zagovora u Paketu, uključuje dvostruki cilj: modernizaciju socijalne države kako bi efi kasnije rješavala probleme novih socijalnih rizika te osiguranje fi nancijske i političke održivosti socijalne države. Programi socijalnih ulaganja podrazumijevaju programe ulaganja u ljude kojim se jačaju kapaciteti pojedinca za suočavanje sa životnim rizicima, a kako bi na produktivan način mogli sudjelovati u ekonomskoj dimenziji društva, ali i društvu u cjelini (Babić i Baturina, 2016). Što se tiče ishoda socijalne politike, iako se Lisabonskom strategijom EU usmjerila na smanjenje razine siromaštva, ekonomski rast, kreiranje novih poslova i socijalnu koheziju one se u praksi nisu pokazali kao kategorije koje pospješuju simultani razvoj (Cantillon, 2010).…”

Suvremeni izazovi u provođenju socijalne politike s posebnim naglaskom na mjere socijalne intervencije

“…Socijalne države u Europi dugo odgađaju "ozbiljnije suočavanje" s posljedicama novih socijalnih rizika povezanih s promjenama u obitelji, novim demografskim uvjetima niskoga fertiliteta, starenja populacije i propusta tržišta u privatnom pružanju socijalne sigurnosti. 4 Te su promjene tipične za postindustrijska društva. "Došlo je do značajnog preokreta trenda u zapošljavanju, od dominantnog rasta zapošljavanja u industriji prema rastu zapošljavanja u uslugama u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća".…”

“…61. 4 radne karijere, koje podrazumijevaju veće nestabilnosti i češće izmjene razdoblja zaposlenosti i nezaposlenosti, kao i rad na određeno vrijeme te rad sa skraćenim radnim vremenom." 6 Živimo u vremenu u kojem se struktura obitelji uvelike mijenja, pa tako u velikom broju zemalja EU-a, pa i u RH, dolazi do povećanja stope razvoda (tablica 1.…”