Cilj ovog članka jeste da s psihološkog aspekta razmotri teme vezane za terminalnu fazu bolesti, smrt i gubitak u porodici, proces tugovanja i prevladavanje gubitka. Osnovni fokus rada jeste pokušaj da se navedene teme demistifikuju i da se rasvetli psihološka dimenzija različitih problema koje bolest sa neizbežnim smrtnim ishodom može da izazove. Posebno su teške teme, kako za teorijska razmatranja tako i za praktičan rad, one koje se odnose na smrt najmlađeg člana porodice. U našoj sredini o kompleksnim patnjama ljudi koji se suočavaju s neizlečivom bolešću, a posebno o patnjama dece i adolescenata, ne govori se, ne piše se, ne polemiše, a, shodno tome, i u praksi se ne razvijaju adekvatni modeli psihološke podrške i psihoterapijske pomoći koji bi bili usmereni ka pojedincu i porodici.
The large number of calls suggests that this kind of public, free service for psychosocial and psychological support to cancer patients is necessary in Serbia.
This paper is part of a broader qualitative study examining the experience of people during the first wave of the pandemic in Serbia when the state of emergency was proclaimed, and the effects of this situation on the quality of life and mental health of specific age groups. The paper presents the results of interviews conducted with people over 65, who were particularly affected by the introduced restrictive measures, due to which many senior citizens felt a significant decline in the quality of life, accompanied by the risk of developing various emotional problems. In order to understand better their specific experiences during the pandemic and the related measures introduced, we conducted a qualitative study taking into account the characteristics of previous life contexts, the changes in daily life and life quality during the pandemic, emotional reactions and coping strategies, as well as their expectations of the future. During April and early May 2020, sixteen people of both sexes (4 male) were interviewed, aged 65 to 87 (M = 71.19 years). The transcripts of the semi-structured interviews were processed in Maxqda qualitative analysis software and analysed by the principle of thematic analysis. The general conclusion is that the elderly from our sample adapted without major difficulties and managed to maintain a satisfactory level of their subjective well-being despite the pandemic and restrictive measures, with the help and support of their immediate social environment and in the context of the former general quality of life. This resulted in good adaptive strategies and outcomes, even in the situation of the restricted need satisfaction. However, the findings of the research indicate that, in the elderly, reactions to the pandemic are different from the reactions to the introduced measures - the tolerance of the elderly to the endangerment of personal needs is greater than the tolerance to the endangerment of personal rights and dignity. While the concern about one's own health was not explicitly expressed, the citizens older than 65 felt more affected by the introduction of the state of emergency and, especially, by the restrictive measures. The introduced measures of isolation resulted in increased negative feelings and a decline in the quality of life, as well as perceiving the threat to one's personal dignity.
Psihološka podrška i psiho-socijalna pomoć ženama obolelim od karcinoma dojke 1 Tamara Klikovac 2 Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Odeljenje pedijatrijske onkologije, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za psihologijuOpšti cilj ovog preglednog rada jeste u tome da se, s jedne strane, ukaže na značaj pružanja psihološke pomoći i podrške ženama obolelim od karcinoma dojke a, s druge strane, da se ukaže na razvoj i dostignuća psiho-onkologije, multidisciplinarne naučne discipline, čiji je predmet proučavanja usmeren na kliničku procenu psiholoških reakcija osoba obolelih od malignih bolesti i reakcija članova njihovih porodica, kao i nalaženjem najadekvatnijih psiholoških, savetodavnih i psihoterapijskih intervencija i modela rada koji bi bile usmereni na pružanje psihološke i psihoterapijske pomoći pacijentu i porodici u svim fazama kompleksnog onkološ-kog lečenja. Specifični ciljevi rada usmereni su na ukazivanje na različlite psihološke probleme s kojima se suočavaju žene obolele od karcinoma dojke, zatim na isticanje značaja adekvatne psihološke procene žena obolelih od karcinoma dojke u različitim fazama bolesti i lečenja i, na kraju, na isticanje značaja psiho-socijalne podrške, psihološke podrške i psihoterapijske pomoći u svim fazama lečenja uz pokušaj konceptualnih razgraničavanja navedenih pojmova.Ključne reči: karcinom dojke, psihološka podrška, psiho-socijalni aspekti, psihoonkologija Uvodni deoPsiho-socijalni aspekti raka dojke kod žena privlače veliku pažnju poslednjih decenija, kako zbog visoke incidence, stope preživljavanja ako se bolest otkrije na vreme, u nauci poznatih faktora rizika i skrining programa, tako i zbog brojnih psiholoških reakcija, problema i posledica do kojih kombinovano onkološko lečenje dovodi kod žena kod kojih je obolela, tj.dojka koja kao organ ima višestruko simbolično i psihološko značenje i značaj za ženu
Kratak sadržajOpšti cilj ovog preglednog rada, koji se bazira i na zapažanjima iz pedijatrijske psihoonkološke prakse je da ukaže na neurokognitivne posledice do kojih različiti modaliteti lečenja tumora centralnog nervnog sistema (CNS-a) na dečijem i adolescentom uzrastu dovode. Poseban cilj rada se odnosi na sagledavanje mogućnosti adekvatne neurokognitivne procene i praćenja ove populacije dece i mladih. Na osnovu procene i praćenja mogu se kreirati specifični i individualizovani modeli intervencije tj. neurokognitivne rehabilitacije za ublažavanje kratkoročnih i dugoročnih neurokognitivnih posledica lečenja tumora CNS-a. U našoj sredini pedijatrijska psihoonkologija sa posebnim fokusom na adekvatne programe procene i praćenja dece i mladih koji su lečeni od različitih tumora CNS-a je relativno nova naučna disciplina. Od 40% do 80% dece i mladih koji su se lečili od tumora CNS-a ima neurokognitivne probleme tokom i posledice nakon lečenja. Ozbiljnost i verovatnoća javljanja neurokognitivnih deficita je povezana sa uzrastom u vreme postavljanja dijagnoze i lečenja, dozom i obimom dobijene radio terapije (RT), dozom i vrstom hemio terapije, pojavom hidrocefalusa i vrstom, veličinom i lokalizacijom tumora. Najčešća neurokognitivna oštećenja su problemi sa pažnjom i koncentracijom, brzinom procesiranja i vizuelno perceptivnim veštinama, egzekutivnim funkcijama i pamćenjem. Deficit u total IQ skoru, verbalnom i neverbalnom IQ skoru, neverbalna memorija i somatosenzorno funkcionisanje takođe predstavljaju aspekte problema. IQ total skor se smanjuje za 15 do 25 jedinica.
Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se utvrdi nivo profesionalnog stresa na uzorku od 220 zdravstvenih radnika koji su pohađali akreditovan kurs „Dobra komunikacija sa pacijentima“ koji je tokom 2018. i 2019. godine održan u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Beogradu. Preko 70% ispitanih zdravstvenih radnika je iz primarnog nivoa zdravstvene zaštite (domovi zdravlja i manje ambulante pri većim domovima zdravlja). Po završetku кursa, uz popunjavanje evaluacije i testova znanja učesnici su zamoljeni da anonimno popune i skalu profesionalnog stresa sa ciljem da se proceni nivo profesionalnog stresa. Rezultati su pokazali da je nivo profesionalnog stresa za ceo ispitani uzorak umeren (M = 64.40; SD = 12.43). Jedina dobijena značajna razlika je prema polu, odnosno pokazalo se da žene zdravstveni radnici imaju viši nivo stresa u poređenju sa muškarcima. Očekivane pretpostavke koje su se odnosile na postojanje razlika u nivou profesionalnog stresa u odnosu na bračno stanje, godine starosti, radni staž i radno mesto nisu dobijene. Sagledavanje nivoa stresa zdravstvenih radnika je od značaja za organizovanje tematskih edukacija, kurseva i preventivnog rada sa ciljem da se na vreme prepoznaju i spreče štetni uticaji profesionalnog stresa na fizičko i mentalno zdravlje medicinskog osoblja.
Apstrakt: Ovaj članak obuhvata tri glavna cilja: Prvi cilj se odnosi na upoznavanje naše stručne javnosti sa osnovnim konceptima i filozofijom palijativnog zbrinjavanja dece i adolescenata. Drugi cilj podrazumeva ukazivanje na važnost multidisciplinarne i sveobuhvatne brige (fizičke, psiho-socijalne i duhovne) u palijativnom zbrinjavanju uopšte, a posebno u pedijatrijskoj populaciji. Treći cilj bio je da se kroz prizmu različitih modela palijativnog zbrinjavanja dece i adolescenata koji postoje u zemljama sveta, Evrope i regiona kritički osvrnemo na različite prepreke i otpore koji postoje u našoj sredini u vezi sa organizovanjem palijativnog zbrinjavanja dece i mladih. Palijativno zbrinjavanje dece predstavlja posebnu oblast, blisko povezanu sa palijativnim zbrinjavanjem odraslih. Ovaj pristup podrazumeva aktivno i sveobuhvatno zbrinjavanje tela, uma i duha deteta uz pružanje neophodne psiho-socijalne podrške i obolelom detetu i porodici tokom svih faza suočvanja sa neizlečivom bolešću, od postavljanja dijagnoze do kraja perioda žalosti zbog gubitka člana porodice. U širem smislu, palijativno zbrinjavanje može da poboljša kvalitet života i pacijenta i porodice, omogućavajući ublažavanje simptoma i kontrolu bola, adekvatnu psiho-socijalnu, psihoterapijsku i duhovnu podršku od momenta postavljanja dijagnoze do kraja života pacijenta, kao i psihološku proradu gubitka kod ožalošćenih članova porodice nakon smrti člana porodice. Palijativno zbrinjavanje dece može da bude sprovedeno u tzv. hospisima (posebnim kućama koje su uređene u skladu sa potrebama teško obolele dece i njihovih porodica), u ustanovama tercijarnog nivoa, u regionalnim centrima, kao i u domu deteta.
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.
hi@scite.ai
10624 S. Eastern Ave., Ste. A-614
Henderson, NV 89052, USA
Copyright © 2024 scite LLC. All rights reserved.
Made with 💙 for researchers
Part of the Research Solutions Family.