The current economic crisis points out to an even greater need to improve competitiveness. Since 2005, numerous developing countries have succeeded in increasing their competitiveness scores and decreasing the difference relative to advanced countries. The countries of Central and South Eastern Europe, to which Serbia belongs, have recorded an increase in their score by 0.3 on average, whereby the region of South Eastern Europe has achieved poorer results. During the period 2005-2011, Serbia recorded an increase in its score by 0.5, from 3.38 to 3.88. In 2011, Serbia was ranked 95th among 142 countries, with the score of 3.88. This is a decline relative to 2008 and 2005, when Serbia was ranked 85th with the scores of 3.38 and 3.90 respectively. However, this increase was not sufficient to improve Serbia’s ranking, which shows that other countries were more successful. This faces Serbia with the task to strengthen its efforts towards improving competitiveness
Duboka ekonomska kriza, koja je zahvatila privrede jugoistočne Evrope (JIE), uključujući Srbiju, ponovo je otvorila raspravu o potrebi za nekom novom vrstom industrijalizacije. Dok mnogi drugi autori pozivaju na državnu intervenciju u izabranim privrednim granama, mi se zalažemo za snažnu podršku razvoju klastera i kreativnih industrija, inovacionih procesa i sveukupne konkurentnosti zemlje, kao najbolji način da se izbegne zamka srednjeg nivoa razvoja. U ovom članku, nadovezujući se na aktuelna naučna istraživanja o značaju inovacija i kreativnih industrija kao motora ekonomskog razvoja, proučavamo i predlažemo mere javnih politika sa ciljem obnove rasta BDPpc i postepenog smanjenja jaza razvoja u region JIE u odnosu na razvijene zemlje. Neophodno je da Srbija, koja se ovde posebno sagledava, dovrši nezavršene reforme iz stadijuma konkurentnosti vođene činiocima proizvodnje, pogotovo kada se radi o institucijama i logističkoj infrastrukturi, a da istovremeno ojača inovacionu infrastrukturu kako bi prešla u stadijum konkurentnosti vođene inovacijama. Povoljna okolnost za Srbiju i JIE leži u poboljšanju ranga mereno Indeksom globalnih inovacija tokom krize, mada analizirani svetski izveštaji iz ove oblasti takođe ukazuju na slabosti koje treba prevazići. Pored podrške politika inovacija i klastera, sveobuhvatnije mere je potrebno sprovesti kako bi se unapredilo poslovno okruženje, obrazovni sistem (posebno višedisciplinarni pristup), kao i pristup finansiranju.
The COVID-19 crisis differs from previous ones. It disrupts global value chains, redirects business toward regional cooperation in a highly globalized world, and forces new business model development toward digitalization. This crisis affected both supplyand demand-side and all countries worldwide, regardless of their economic strength. To support economic recovery, while at the same time fighting for health system endurance through lockdowns and prevention measures, economic decision-makers all around the globe have been using expansive macroeconomic policies. One of the first measures was loosening monetary policy. Such measure was taken in 80% of the countries globally and in all emerging markets. Fiscal policy was significant in supporting demand in the short-term, simultaneously resulting in higher public debt, which is becoming one of the constraints for future development. While economists of today are discussing which letter visualizes the best the character of this crisis - V, U, L, W, we got the letter K, which indicates that recovery among countries will differ in growth rates and duration. Accordingly, we are going to live in a world where change is the only constant. To survive within these conditions, digitalization and key clusters' development are crucial for long-term competitiveness. In this paper, we analyzed the competitiveness of the Serbian economy by using the Country Competitiveness Index, emphasizing the importance of microeconomic indicators that represent a powerful tool in analyzing crucial segments for the economy's recovery. We also focused on three clusters' potential: tech, agribusiness and organic food, and tourism.
Deset godina nakon recesije, srpska IKT industrija je najbrže rastući sektor u prethodnoj deceniji, zaslužan za 6% BDP države. Za kompanije iz različitih sektora privrede otvara se prostor da korišćenjem digitalnih tehnologija transformišu svoje biznise, proizvode i usluge, i na taj način grade svoju konkurentsku poziciju na znanju i inovacijama. Ipak, istraživanja ukazuju na to da srpske kompanije u IKT ulažu 5 puta manje od svetskog proseka i da je saradnja između IKT i drugih sektora na prilično niskom nivou. Ovaj rad bavi se ovom temom na nivou kompanije na osnovu upitnika u kome je učestvovalo 218 ispitanika iz kompanija koje posluju u Srbiji u različitim sektorima. Podaci pokazuju da je digitalna transformacija prepoznata kao važna u svim sektorima i od strane zaposlenih svih nivoa, kao i da se na nju gleda kao na priliku koja transformiše kompanije u velikoj meri. Većina kompanija su već implementirale bar 1 projekat u oblasti digitalne transformacije, a više od polovine razvija svoje digitalne proizvode i/ili usluge. Digitalnu transformaciju u Srbiji sprovode lideri, koji ne dolaze nužno iz tehničkih oblasti. Rezultati nam ukazuju i na to da kompanije u domaćem vlasništvu u većoj meri razvijaju digitalne aspekte svojih proizvoda interno, za razliku od kompanija u stranom vlasništvu. Dodatno, s obzirom na to da su dostupna znanja i veštine prepoznate kao kvalitet srpskog IKT sektora, a ujedno su i veoma važne za stvaranje digitalne ekonomije, ovaj rad procenjuje i razlike između dostupnih i potrebnih veština u srpskim kompanijama.
Nova digitalna ekonomija, kao ekonomska aktivnost koja proističe iz onlajn povezanosti više milijardi ljudi, biznisa, podataka, uređaja i procesa, kreirala je izuzetne mogućnosti pojedincima, kompanijama i zemljama da unaprede svoje strategije konkurentnosti zahvaljujući novim tehnologijama. Ovaj rad prikazuje izazove digitalne globalizacije sa kojima se kompanije suočavaju. Otuda i propozicija da kompanije moraju prilagoditi/promeniti svoje poslovne modele jačanjem svoje digitalne aktive i reklasiranjem stavki koje se nalaze na strani digitalne pasive. Ovaj rad takođe uključuje analizu inovacionog ekosistema Srbije i njegove pripremljenosti za sprovođenje digitalne transformacije. Pod pretpostavkom da država ostvari mnogo značajnije investicije u digitalnu infrastrukturu i pruži podršku za potreban pravni okvir i razvoj preduzetničkih i digitalnih kompetencija, rad ukazuje na mere koje je potrebno sprovesti u cilju unapređenja digitalne agende Srbije na putu ka svom društvenom i ekonomskom oporavku.
SažetakAktuelna akademska rasprava u oblasti inovacija i konkurentnosti posebno se bavi pojmom pametnih povezanih proizvoda (PPP). U ovom preglednom radu nastojimo da uključimo Srbiju u ovu globalnu debatu, objašnjavajući glavne koncepte i argumente, nadovezujući se na prethodna istraživanja i pokazujući kako razvoj sektora IKT u Srbiji predstavlja primer primene ove teorije u praksi. Predstavljamo slučajeve tri preduzeća koja prave PPP, a to su Schneider Electric DMS NS, Strawberry Energy i Bitgear. Iako većina proizvodnje i izvoza IT može da se pripiše podugovaranju i standardnom programiranju, ovi slučajevi ukazuju na potencijal razvoja PPP (odnosno proizvoda koje se nazivaju i Internet stvari). Da bi se više preduzeća usavršilo i uspešno takmčilo u svetu, potrebne su dodatne, primarno strane investicije u ovaj sektor. Ključno ograničenje, pored nedostataka poslovne klime, predstavlja ograničena ponuda kvalitetnih kadrova, što zahteva veća ulaganja države u obrazovanje u kompetencijama koje su potrebne sektoru IKT, sveobuhvatnu reformu infrastrukture za istraživanje i inovacije, i usmeravanje javnih sredstava za inovacije kroz institucije poput Inovacionog fonda, koji prati najbolje međunarodne prakse. Ključne reči: inovacije, konkurentnost, pametni povezani proizvodi, Internet stvari, IKT, Srbija AbstractThe current debate among scholars of innovation and competitiveness centres on the concept of smart connected products (SCP). In this review article, we attempt to engage Serbia in this global debate by explaining the core concepts and arguments, building on previous research, and demonstrating how the developments in Serbia's ICT sector exemplify the new theory. We present the cases of three companies engaged in the production of SCPs, namely Schneider Electric DMS NS, Strawberry Energy, and Bitgear. Whilst the bulk of the IT production and exports volume in Serbia can be ascribed to outsourced, general software programming, these case studies are evidence of future potential of SCP (or Internet of Things) development. For more companies to specialise and successfully compete at the global level, additional, principally foreign investment in the sector is required. The key limitation here, in addition to the deficiencies in the business climate, is the availability of quality human resources, which calls for increased public funding of education in the relevant ICT skills, a more comprehensive reform of research and innovation infrastructure and gearing publicly available funding for innovation principally via institutions like the Innovation Fund, which is functioning based on best international practices.
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.
hi@scite.ai
10624 S. Eastern Ave., Ste. A-614
Henderson, NV 89052, USA
Copyright © 2024 scite LLC. All rights reserved.
Made with 💙 for researchers
Part of the Research Solutions Family.