Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada

Abstract

SAŽETAK Promjene na poslu i obitelji daju zamaha promjenama u rodnim odnosima i obrnuto. Upravo kao što se životi žena i muškaraca mijenjaju, mijenjaju se i odnosi na tržištu rada i u obitelji. Ulazak žena na tržište rada kasnog 20. i početka 21. stoljeća značajno je pogodilo globalnu ekonomiju i označio početak procesa feminizacije rada širom globusa. Međutim, upliv žena u javnu sferu rada nije rezultirao socioekonomskim jednakostima između dviju rodnih grupa, muškaraca i žena. Različiti autori ukazuju da je rodna podjela rada glavni mehanizam održavanja patrijarhalnog kapitalizma, koji podupire devalvaciju i marginalizaciju ženske radne snage, i u privatnoj i u javnoj sferi. Tekst ukazuje na važnost "orodnjenog" rada, osobito ženskog, utjecaj tradicionalnih rodnih uloga u obitelji na održavanje rodnih nejednakosti na poslu, nastojeći ukazati na nepripremljenost i neprimjerenost globalnog tržišta rada potrebama i interesima žena kao rodne grupe. Ženski rad je karakteriziran osjetljivom rodnom participacijom na radnom mjestu, žene dobivaju manje plaće, rodno su segregirane, suočene s feminizacijom siromaštva, a istodobno se od njih očekuje ispunjavanje zahtjeva obiteljskog života u punom opsegu. Žene su stavljene i pred izbore oko svojim reproduktivnih odluka, pred koje muškarci nisu, a rezultati tih izbora imaju vrlo različite implikacije za njihove osobne živote i profesionalne aranžmane. Stoga glavni problemi neravnopravnih rodnih pozicija moći na tržištu rada kao i usklađivanje radnih, rodnih i obiteljskih funkcija još uvijek nisu zadovoljavajuće riješeni, pa feminizacija tržišta rada u postojećim okvirima patrijarhalnog kapitalizma ne pridonosi zadovoljavajućem eliminiranju nejednakosti između muškaraca i žena u društvu.Ključne riječi: obitelj, orodnjeni rad, posao, rad, rod, segregacija, zapošljavanje, žene. UvodJedna od najznačajnijih karakteristika modernizacijskih i postmodernizacijskih procesa na tržištu rada svakako je ulazak žena u velikim brojevima na to tržište, kao rezultat širenja industrijalizacije, globalizacijskih procesa te emancipacijskih ženskih pokreta. Participacija žena na globalnom tržištu, kao i tipovi posla koji žene obavljaju, a koji su rodno segmentirani, ostaju važna odrednica u današ- Pregledni radCopyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 26 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 189 (1): 25-48 njoj globalnoj ekonomiji, što želimo istaknuti i ovim radom. Različite i odijeljene rodne uloge žena i muškaraca u obitelji koje su prema patrijarhalnim modelima obiteljskih odnosa bile utemeljene na uvjerenjima u intrinzične razlike između žena i muškaraca i na inferiornosti žena prema muškarcima, a koje su povijesno oblikovane kroz odnose ženske subordinacije prema muškarcima i kroz esencijalističko značenje da su žene "prirodno prijemčive" da se brinu za obitelj dok su muškarci oni koji su "po prirodi" skrbnici obitelji izvana, omogućile su olakšava-nje...

Dvostruka uloga žena u suvremenoj obitelji: stavovi studenata Sveučilišta u Zadru

“…Kao i obitelj, rad je orodnjena institucija, a kroz povijest je podjela rada bila temeljena na podjeli spolova (Galić, 2011). Smatra se da izvori spolne podjele rada proizlaze iz reprodukcijskih sposobnosti muškaraca i žena te o činjenici da su žene u prošlosti bile odgovorne za brigu o djeci s obzirom da su djeca za njih bila više biološki vezana (Galić, 2011).…”

“…Smatra se da izvori spolne podjele rada proizlaze iz reprodukcijskih sposobnosti muškaraca i žena te o činjenici da su žene u prošlosti bile odgovorne za brigu o djeci s obzirom da su djeca za njih bila više biološki vezana (Galić, 2011). Najvažnija promjena modernog doba bila je priroda samog rada i geografsko odjeljivanje rada i obiteljskog života.…”

“…Najvažnija promjena modernog doba bila je priroda samog rada i geografsko odjeljivanje rada i obiteljskog života. Uvođenjem tvorničkog sustava i industrijalizacije, proizvodnja dobara se pomaknula izvan kuće, a obitelji su počele slati svoje članove na rad u ta industrijska postrojenja (Galić, 2011). Život obitelji srednje klase oblikovali su zahtjevi i potrebe industrijskoga rada.…”

Vertical segregation in higher education: The case study of the Republic of Serbia

“…The actualization of gender inequality in academic studies dates back to the late 1960s and was prompted by the second wave of feminism, accusing the mainstream approaches in social sciences of their "insensitiveness" -they did not notice the diverse problems women were facing (Babović, 2010;Galić, 2011). Particularly, sociological research did not show any interest in this issue: the structural position of women was not recognized or women's experiences were deliberately ignored.…”

“…Emphasizing the fact that social relations explained the perpetuation of segregation (preferences were shaped by habits, expectations and unequal conditions), these concepts criticized the social structure based on the masculine character of the social power that "generated gender discrimination through institutions and bureaucracy" (Brstilo, 2010, 153). Such concepts, which offered a critique of the system of the domination of men and the subordination of women (historically the most persistent form of social segregation, Galić, 2011), posed new challenges for the theoretical, as well as empirical, study of this problem and encouraged various initiatives in the field of gender equality policies.…”