Objective: To study the racial and socioeconomic characteristics of women seeking fertility care in a state with mandated insurance coverage for fertility testing and treatment. Design: Cross-sectional, self-administered survey. Setting: Academic fertility center in Illinois. Patient(s): Of 5,000 consecutive fertility care patients, 1,460 completed the survey and were included in the study sample. Intervention(s): None. Main Outcome Measure(s): Details about demographic characteristics and health care access on the basis of patient race/ethnicity and socioeconomic status. Result(s): The mean age of participants was 36.1 years; 75.5% were White, 10.2% Asian, 7.3% Black, 5.7% Latinx, and 1.3% Other. Most women had a bachelor's (35.5%) or master's degree (40.5%) and an annual household income of >$100,000 (81.5%). Black and Hispanic women traveled twice as far (median 10 miles) as White and Asian women (median 5 miles for both) for treatment. Black women (14.7%) were more likely to report that their race was a barrier to getting fertility treatment compared with White (0.0%), Hispanic (5.1%), and Asian (5.4%) women. Black and Hispanic women were approximately twice as likely to report income level (26.5% and 20.3%, respectively) and weight (7.8% and 8.9%, respectively) as barriers compared with White and Asian respondents. Conclusion(s): Significant racial and socioeconomic disparities exist among fertility patients accessing care. Beyond providing all Americans with health insurance that covers fertility treatment, further research in the general population is needed to understand the complex social, cultural, racial, and economic factors that prohibit many individuals from accessing needed fertility care. (Fertil Steril Rep Ò 2021;2:109-17. Ó2020 by American Society for Reproductive Medicine.
SAŽETAK Promjene na poslu i obitelji daju zamaha promjenama u rodnim odnosima i obrnuto. Upravo kao što se životi žena i muškaraca mijenjaju, mijenjaju se i odnosi na tržištu rada i u obitelji. Ulazak žena na tržište rada kasnog 20. i početka 21. stoljeća značajno je pogodilo globalnu ekonomiju i označio početak procesa feminizacije rada širom globusa. Međutim, upliv žena u javnu sferu rada nije rezultirao socioekonomskim jednakostima između dviju rodnih grupa, muškaraca i žena. Različiti autori ukazuju da je rodna podjela rada glavni mehanizam održavanja patrijarhalnog kapitalizma, koji podupire devalvaciju i marginalizaciju ženske radne snage, i u privatnoj i u javnoj sferi. Tekst ukazuje na važnost "orodnjenog" rada, osobito ženskog, utjecaj tradicionalnih rodnih uloga u obitelji na održavanje rodnih nejednakosti na poslu, nastojeći ukazati na nepripremljenost i neprimjerenost globalnog tržišta rada potrebama i interesima žena kao rodne grupe. Ženski rad je karakteriziran osjetljivom rodnom participacijom na radnom mjestu, žene dobivaju manje plaće, rodno su segregirane, suočene s feminizacijom siromaštva, a istodobno se od njih očekuje ispunjavanje zahtjeva obiteljskog života u punom opsegu. Žene su stavljene i pred izbore oko svojim reproduktivnih odluka, pred koje muškarci nisu, a rezultati tih izbora imaju vrlo različite implikacije za njihove osobne živote i profesionalne aranžmane. Stoga glavni problemi neravnopravnih rodnih pozicija moći na tržištu rada kao i usklađivanje radnih, rodnih i obiteljskih funkcija još uvijek nisu zadovoljavajuće riješeni, pa feminizacija tržišta rada u postojećim okvirima patrijarhalnog kapitalizma ne pridonosi zadovoljavajućem eliminiranju nejednakosti između muškaraca i žena u društvu.Ključne riječi: obitelj, orodnjeni rad, posao, rad, rod, segregacija, zapošljavanje, žene. UvodJedna od najznačajnijih karakteristika modernizacijskih i postmodernizacijskih procesa na tržištu rada svakako je ulazak žena u velikim brojevima na to tržište, kao rezultat širenja industrijalizacije, globalizacijskih procesa te emancipacijskih ženskih pokreta. Participacija žena na globalnom tržištu, kao i tipovi posla koji žene obavljaju, a koji su rodno segmentirani, ostaju važna odrednica u današ- Pregledni radCopyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 26 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 189 (1): 25-48 njoj globalnoj ekonomiji, što želimo istaknuti i ovim radom. Različite i odijeljene rodne uloge žena i muškaraca u obitelji koje su prema patrijarhalnim modelima obiteljskih odnosa bile utemeljene na uvjerenjima u intrinzične razlike između žena i muškaraca i na inferiornosti žena prema muškarcima, a koje su povijesno oblikovane kroz odnose ženske subordinacije prema muškarcima i kroz esencijalističko značenje da su žene "prirodno prijemčive" da se brinu za obitelj dok su muškarci oni koji su "po prirodi" skrbnici obitelji izvana, omogućile su olakšava-nje...
The social relations of power and women's reproductive self-determination: the research of attitudes of female students at the University of Zagreb APSTRAKT Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne samodeterminacije. Za mnoge žene pristup i odnos prema reproduktivnim metodama i tehnikama, kao i pristupima rađanju, utječe na smjer kretanja njihovih života, kao što i reproduktivni pristupi i tehnike duboko utječu na kulturne ideje o ženskosti, majčinstvu i obitelji. Žene imaju iskustva različitih vrsta kontrole nad svojim reprodukcijskim sposobnostima, ovisno o njihovim socioekonomskim i kulturnim okolnostima. Društveni i kulturni kontekst-socijalne norme o tome kako i kada postati trudnica, o veličini obitelji, o neplodnosti, o adopciji, o pobačaju, o tome kada prestati rađati, o selekciji spola, kao i o tome što tvori zdravu trudnoću, fetus i bebe-sve oblikuje i oblikovano je pomoću društvenih ideologija reprodukcije i institucionalnih odnosa moći, te poduprto društvenim normama patrijarhata. Ženske reproduktivne aktivnosti (začeće, trudnoća i porod) rangirane su po sistemu "kontrole kvalitete" djeteta, pri čemu su žene "dobri" ili "loši" proizvođači, dok stigmatizirajuće socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajući reproduktivni moral. Žene-trudnice promatraju se u diskursu "dobrih" i "loših" žena, na temelju "dobrog" i "lošeg" reproduktivnog tijela, po analogija s tradicionalnim ženskim reproduktivnim društvenim ulogama rađanja i podizanja djece. Veća ponuda tehničkih mogućnosti za odluke o rađanju i dominacija eksperata, politike i drugih interesnih aktera otvara mogućnosti izgradnje nove vrste "ženske solidarnosti", premda su ženska tijela i dalje kontrolirana, uzurpirana i "politički" oblikovana pomoću različitih tipova odnosa moći ideologija i reproduktivnih tehnologija.
91Knjige i časopisi laskom s javnih sustava međugeneracijske solidarnosti na privatne kapitalizirane sustava mirovinske štednje. Tako je kao preduvjet za održivost mirovinskih sustava (ne samo u baltičkim zemljama) među ostalim nužno povećati stope zaposlenosti kako bi se ublažio nepovoljan opadajući odnos broja osiguranika i umirovljenika, zadržati starije osobe u svijetu rada te povećati stope produktivnosti rada kako bi se olakšalo snošenje povećanih mirovinskih rashoda. Posebno je važno poboljšati sustave prikupljanja mirovinskih doprinosa i to smanjivanjem rada u neslužbenom gospodarstvu i pojave prijave zaposlenih na manju osnovicu osiguranja.U cjelini, knjiga nudi vrlo lijep pregled i analizu događaja vezanih uz mirovinske reforme u baltičkim zemljama. Glavna poruka knjige je da bez dugoročne strategije pokrivanja manjkova u javnim mirovinskim sustavima, ozbiljno može biti ugrožen ekonomski položaj umirovljenika. Zainteresirani čitatelj može naći ovu knjigu na Internet adresi http://www.iloceet.hu/public/ english/region/eurpro/budapest/download/ socsec/baltic_pension_reform.pdf. Istraživanja objavljena u knjizi koja je pred nama prezentiraju kompleksne odnose rodnih podjela i radnog vremena u »novoj ekonomiji«. Ona čine znanstveno i istraživački zahtjevna i intrigantna područja u globalnim te nesigurnim uvjetima »kasne modernosti« »društva znanja«, ukazujući na ozbiljne društvene promjene koje se odvijaju na tržištima rada širom svijeta kada se pažljivo analiziraju i uzmu u obzir složenosti međusobnih utjecaja različitih aspekata rada i ljudskih stilova života pojedinaca i obitelji u »novoj ekonomiji«. Knjiga je plod rada, uz izdavače koji su uvodno iznijeli glavne promjene u obrascima rada i života u novoj ekonomiji, još 30-ak znanstvenica i znanstvenika, istraživačica i istraživača vodećih sveučilišnih i znanstvenih institucija najrazvijenijih zemalja koji se bave pitanjima ekonomije, rada, zapošljavanja, politike, migracija, obitelji, medija, tehnologije itd. s obzirom na rodne odnose, a čiji su nalazi dobrim dijelom proizašli iz niza seminara organiziranih od strane ESRC (Economic and Social Research Council) na temu Work, Life and Time in the New Economy. Predrag Bejaković GENDER DIVISIONS AND WORKING TIME IN THE NEW ECONOMY. CHANGING PATTERNS OF WORK, CARE AND PUBLIC POLICY IN EUROPE AND NORTHRadovi u knjizi nedvojbeno ističu dramatične promjene koje se odvijaju u organizaciji i strukturi radnih i obiteljskih obrazaca života a koje su nužno pomaknule dinamike prostora, vremena, okoliša, životnih preferencija i vrijednosti u novim i nepovratno promijenjenim okolnostima radnih aranžmana i životnih preferencija ljudi novoga doba. U tom smislu već je postalo očito da su promijenjeni oblici tržišta rada uvjetovali i promijenjene strukture obitelji tako da je značenje modela nekada tradicionalne obitelji dominantnog muškarca hranitelja a žene njegovateljice, koji je bio vodeći sve do sredine 20. stoljeća, značajno oslabio i u Europi i SAD-u te kao takav nepovratno otišao u ropotarnicu povijesti. Međutim, ...
A case-study from a governing position of a higher education institution in Croatia will seek to demonstrate processes of dynamics of governance, manipulation and patriarchal power relations towards professional and feminist engagement and resistance to the authoritarian imposition of patriarchal norms and expectations by personal case study with autoethnography method. This is a case of professional and personal working experience in the top-administration of a higher education institution in Croatia, where was expressed a whole range of manifold forms and abuses of power, public insults and defamations in an attempt to maintain the patriarchal power system, value system etc, further imposing a more rigid form of patriarchy, even more ?cemented?. In this process various actors, individuals, groups, institutions, various social influential groups have been involved. We shall examine especially repressive approach in an attempt to eliminate one person from her workplace in a higher education institution who was labelled as a secular and ?feminist threat? who publicly expressed her opinion on the perspective of a non-transparent hidden and later attempted networking of incompatible types of institutions with different religious versus scientific principles, values and legal foundations as well as patriarchy interests.
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.
hi@scite.ai
10624 S. Eastern Ave., Ste. A-614
Henderson, NV 89052, USA
Copyright © 2024 scite LLC. All rights reserved.
Made with 💙 for researchers
Part of the Research Solutions Family.