No abstract

The present study was undertaken in order to determine the quality of indoor pool waters in hotels along the Croatian coast. We wanted to assess the risks of exposure to microbial and chemical contaminants and find out if training pool operators to use a quality assurance system, that we developed, influenced hygienic conditions and water quality in swimming pools or not. The samples were analysed for free chlorine, pH and several microbiological indicators according to standard laboratory methodologies. Of 1,329 samples tested, 276 were found to be unacceptable either by chemical (148) or microbiological parameters (128). After training, the proportion of unacceptable samples dropped by 23.5%, mostly according to the free chlorine values. According to our results, most of the microbiologically unacceptable samples had chlorine levels within the recommended range but their pH values were too high. A free chlorine level below 0.2 mg/L was found in 106 (82.8%) microbiologically unacceptable samples suggesting the need for maintaining the lower limit at least above 0.2 mg/L in order to reduce microbial risks to a more acceptable level. This measure combined with training of pool operators might result in reduced health risks in pool waters.

Aware that exposure to stuffy indoor air with high levels of carbon dioxide (CO2) is associated with higher absenteeism and reduced academic performance in school pupils, the World Health Organization (WHO) Regional Office for Europe initiated indoor air quality surveys in schools, including CO2 monitoring, to assess ventilation and exposure to stuffy air. Here we report the findings of the first such survey in Croatia. It was conducted in 60 classrooms of 20 urban and rural elementary schools throughout the country during the heating season. Measurements of CO2 levels showed that all 60 classrooms exceeded the international guidelines of 1938 mg/m3. Mean CO2 concentrations ranged from 2771 to 7763 mg/m3. The highest concentration measured in urban schools was 7763 mg/m3 and in rural schools 4771 mg/m3. Average CO2 levels were higher in continental schools (3683 mg/m3) than the coastal ones (3134 mg/m3), but all demonstrate poor ventilation during the heating season all over Croatia.

Potresi su prirodne katastrofe koje možemo očekivati u bilo kojem dijelu Zemlje u bilo kojem trenutku. Učestalost im je veća u cirkumpacifi čkom i mediteransko-transazijskom seizmičkom pojasu. Prate se nizom sofi sticiranih metoda, magnituda im se određuje Richterovom ljestvicom, a intenzitet MercaniCancani-Sibergovom ljestvicom. Kroz povijest je zabilježen niz potresa koji su svojom razornom snagom odnijeli brojne ljudske živote te dramatično izmijenili okoliš. Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, što dokazuje niz katastrofalnih potresa, od kojih velik broj i na zagrebačkom području. Posljedice potresa najviše će ovisiti o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Učinci takvog zagađenja mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje populacije. Najdramatičniji, akutni, zdravstveni učinci potresa posljedica su rušenja zgrada. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja (HGSS). Tada će upravo dobra koordinacija između navedenih službi biti najvažnija, čime će se spasiti mnogi životi i spriječiti teže ozljede. Javnozdravstveno djelovanje mora se zasnivati na učinkovitim kontrolnim mjerama u okolišu kao prevenciji sekundarnih zdravstvenih problema izazvanih nepovoljnim okolišnim čimbenicima. Identifi kacijom i kontrolom dugoročnih štetnosti nastalih kao posljedica potresa smanjit će se kronični zdravstveni učinci u populaciji. Najvažnije je istaknuti da smanjenje potresom izazvanih razaranja, budući da je rušenje zgrada najveći rizični čimbenik potresa, uključuje postavljanje prioriteta u izgradnji seizmički sigurnih zgrada. Arh Hig Rada Toksikol 2013;64:327-337 Među najneugodnija čuvstva spada ono, što zaokupi čovjeka, kad osjeti, da mu glavno uporište njegove egzistencije -zemlja -zadrhće pod nogama. Strava, osnovana na primarnoj težnji za održanjem života, zahvati svakoga, kad prvi put osjeti gibanje čvrstog tla. Dr. Stjepan Škreb, 20. 11. 1929. (1) Svjetska zdravstvena organizacija defi nira nedaću odnosno katastrofu kao "događaj koji uzrokuje štetu, ekološku devastaciju, gubitak ljudskih života, poremećaj zdravlja i zdravstvenih sustava takvih razmjera da zahtijeva dodatne napore pristigle izvan područja pogođene zajednice" (2). KLJUČNE RIJEČI: javnozdravstveno djelovanje, povijest, prirodne katastrofe, zdravstveni djelatnici Nola IA, et al. IMPACT OF EARTHQUAKES ON HEALTH AND THE ENVIRONMENTPotres je prirodna katastrofa uzrokovana iznenadnim i brzim podrhtavanjem tla koje nastaje pucanjem stijena u Zemljinoj unutrašnjosti ili pomicanjem tektonskih ploča duž već postojećih pukotina -rasjeda (3). U manjem broju slučajeva potres može izazvati vulkanska ili magmatska aktivnost. Potresi mogu biti prirodno i umjetno Unauthenticated Download Date | 5/13/18 7:17 AM