Unboxing the vague notion of policy goals: Comparison of Croatian public policies

Abstract

This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian governmental strategies using qualitative content analysis. The research identifies original policy goal types and classifies them into sector-, process-, evaluation-, instrument-, and value-oriented goals. Article concludes with a more comprehensive definition of policy goals, as governmental statements about desired futures in relation to specific sectoral purposes, values, and principles in democratic political systems, policymaking process improvements, necessary instrumental innovations, and evaluation standards that should be fulfilled. The application of this definition and developed goals' classification reveals that elements of policy-process theories, evaluation research, policy design theory and instrument analysis, democracy theory, and sector-specific research need to be synthesized to better understand the concept of policy goals and to advance their research.

Problemi koherencije i korespondencije ciljeva hrvatskih javnih politika

“…Riječ je, konkretno, o kodiranju strategija hrvatskih javnih politika na izmaku 2010-ih godina koje razlikuje sektorski ili područno orijentirane, procesno, evaluacijski, instrumentalno te u užem smislu vrijednosno orijentirane ciljeve javnih politika. Uz to, razradili smo gotovo trideset potkategorija tih ciljeva, raspoređenih u nabrojenih pet krovnih kategorija kojima se, barem se tako nadamo, komparativno mogu kodirati ciljevi javnih politika suvremenih država (v. više u Petek et al, 2021a;2021b). Cilj je ovoga teorijskog i analitičkog razmatranja izdvojiti šest potkategorija ciljeva iz tog istraživanja, raspoređenih u sektorske i vrijednosno orijentirane politike: prvo, Društvenu uključenost i osnaživanje (social inclusion and empowerment) i Dobrobit i prevenciju (wellbeing and prevention) koje obilježavaju brojne sektorske politike i pripadaju sektorskim ciljevima; zatim, Demokratsku legitimnost (democratic legitimacy), Jednakost i ljudska prava (equality and human rights), Pravednost i vladavinu prava (justice and rule of law) i Nenasilje (nonviolence).…”

Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku

“…Upravo popularnost SPUD-a i želja da ga se bolje razumije u kontekstu ciljeva hrvatskih javnih politika glavni su motiv za pisanje ovakva rada. Koristeći se metodom kvalitativne analize sadržaja (Schneider, 2012), analizirano je 11 strateških dokumenata Republike Hrvatske (Petek et al, 2021), a ovaj tekst donosi rezultate analize u kontekstu stvaranja javnih politika utemeljenog na dokazima. Počevši od vrlo jednostavnoga istraživačkog pitanja koje smo postavili (Na što se odnosi SPUD u hrvatskom…”

“…Koristeći se istraživačkom strategijom kvalitativne analize sadržaja kojoj je cilj sustavan i objektivan opis pojedinog fenomena te bolje razumijevanje sadržaja (Schreier, 2012), kodirano je 11 strategija hrvatskih javnih politika 2 (Petek et al, 2021a(Petek et al, , 2021b. Ukupno 2,223 jedinice kodiranja grupirane su u pet glavnih kategorija koje odgovaraju tematskoj orijentaciji javnopolitičkih ciljeva (sektorski, procesni, evaluacijski, instrumentalni i vrijednosni), koje su nadalje podijeljene u dodatnih 28 potkategorija (v. tablicu 2 u uvodu u temat, .…”

“…Kako bismo detaljnije razumjeli poziciju SPUD-a u ciljevima hrvatskih javnih politika, analizirali smo preklapanja SPUD-a kao potkategorije i ostalih ciljeva hrvatskih javnih politika. 4 Tematska dimenzija ciljeva podijeljena je na sektorske, procesne, evaluacijske, instrumentalne i vrijednosno orijentirane ciljeve koji su poželjna vizija budućnosti s obzirom na svoj sadržaj (Petek et al, 2021). Ukrštavanjem SPUD elemenata i glavnih kategorija tematskih dimenzija javnopolitičkih ciljeva dobiveno je sljedeće: najveće podudaranje pronađeno je s evaluacijskim ciljevima (75 SPUD elemenata), slijede sektorski ciljevi (73 elementa), a potom instrumentalni ciljevi (38 SPUD elemenata) i naposljetku vrijednosni (37 SPUD elemenata).…”

Political conflicts and surprising policy outcomes in times of crisis

“…The second article in this issue (Petek et al, 2021) also uses a country example that has been comparatively little studied in public policy research-namely Croatia-, to develop a more general argument. The article focuses on the development of a typology of five policy goals: sector, process, evaluation, instrument, and value oriented.…”