Problemi koherencije i korespondencije ciljeva hrvatskih javnih politika

Abstract

U članku se najprije određuje pojam istine u dvjema dimenzijama – kao međusobne koherencije iskaza i kao korespondencije iskaza s društvenom stvarnošću – da bi se zatim primijenio u analizi ciljeva hrvatskih javnih politika. Nakon prikaza dviju odabranih kategorija sektorskih ciljeva i četiriju kategorija vrijednosnih ciljeva javnih politika s primjerima iz državnih strategija, ističu se napetosti na razini međusobne koherencije ciljeva javnih politika te njihove korespondencije na razini njihove izvedivosti i s njima povezane društvene dinamike. Na osnovi analize propituje se je li karakter ciljeva hrvatskih javnih politika utopijski i koje bi mogle biti posljedice toga. Zaključuje se da sugerirani nedostatak međusobne koherencije i korespondencije s društvenim trendovima ciljeve čini suviše ambicioznima te potencijalno distopijskima, napose u perspektivi negativno shvaćene političke slobode.

Uvodnik: ciljevi hrvatskih javnih politika

“…Radovi koji slijede bave se vrlo raznolikim temama koje se mogu iščitati u ciljevima javnih politika i raznorodno teorijski kontekstualiziraju istu empirijsku građu. Fokus je na pitanjima koherentnosti i korespondencije ciljeva, odnosno na tome koliko su ciljevi u međusobno skladnim odnosima te koliko su istiniti u odnosu na društvenu stvarnost (Baketa, 2022;Petković, 2022). Zatim se radovi usmjeravaju na upravljačke prioritete i modele upravljanja koji se "skrivaju" u procesno orijentiranim ciljevima (Kekez & Munta, 2022).…”

“…Opsežna baza podataka te višerazinska shema kodiranja omogućuje višestruke smjerove analize te primjenu raznorodnih oblika istraživačkog dizajna. Tako se među radovima koji slijede neki usmjeravaju na samo jednu jedinu potkategoriju sheme kodiranja, odnosno pojedinačni cilj (Kovačić, 2022), na uzorak potkategorija (Petković, 2022) ili na samo jednu glavnu kategoriju (Kekez & Munta, 2022). Sužavanje broja kodova praćeno je korištenjem jedinica kodiranja iz svih 11 strategija, odnosno politika (Kovačić, 2022;Kekez & Munta, 2022;Petković 2022).…”

“…Tako se među radovima koji slijede neki usmjeravaju na samo jednu jedinu potkategoriju sheme kodiranja, odnosno pojedinačni cilj (Kovačić, 2022), na uzorak potkategorija (Petković, 2022) ili na samo jednu glavnu kategoriju (Kekez & Munta, 2022). Sužavanje broja kodova praćeno je korištenjem jedinica kodiranja iz svih 11 strategija, odnosno politika (Kovačić, 2022;Kekez & Munta, 2022;Petković 2022). Osim varijacija u uporabi samo nekih dijelova sheme kodiranja, analize se različito strukturiraju i s obzirom na uzorak politika, pa su neki radovi strukturirani u obliku studije jedne politike (Zgurić & Petek, 2022), komparativne analize tri najsličnija slučaja (Baketa, 2022) ili komparacije četiri strategije (Šinko & Petek, 2022).…”

“…Baketa, 2022). Također, radovi pokazuju kako je podatke kodirane po strogim pravilima kvalitativne analize sadržaja moguće dodatno obraditi i analizirati interpretativnim pristupom (Petković, 2022). Za prikaz podataka i sažimanje značenja unutar pojedinih kategorija osim klasičnih tabličnih prikaza frekvencija koriste se i tzv.…”

“…Posebice se to može uočiti isticanjem provedbe aktivnosti predviđenih postojećim strateškim ili zakonodavnim okvirom kao vrlo važna upravljačkog prioriteta (Kekez & Munta, 2022), iako bi ona trebala biti samorazumljiva. Ciljevi hrvatskih javnih politika, uz polazišnu usklađenost tematski srodnih dokumenata, pokazuju nedostatak međusobne koherentnosti i korespondencije s društvenim trendovima, što ih čini na neki način previše ambicioznima (Baketa, 2022;Petković, 2022).…”