Socijalna skrb u Hrvatskoj od 2000. do 2004. Analiza pokazatelja stanja i razvoja

Development and Difficulties of the Eldercare System in Croatia

“…Ministarstvo odgovor na deficit skrbi traži i u udomiteljstvu, koje se kasnih 1990-ih počinje zagovarati i promicati kao oblik skrbi za starije (Škara, 1999). Intenzivnije se zagovara decentralizacija (Puljiz i sur., 2003), 12 za koju se također očekivalo da će pridonijeti smanjenju socijalnih troškova (Jurčević, 2005).…”

“…Prvo, donosi se zakonodavstvo potrebno za djelovanje (ne)profitnih pružatelja usluga (Puljiz, 2001), što pridonosi njihovu naglom rastu. Interes za pružanje usluga starijima posebice je velik kod privatnih pružatelja (Jurčević, 1999) te je u tri godine otvoreno 57 novih domova za starije, 78,7% njih drže privatne osobe (Jurčević, 2005). Drugo, broj osoba na smještaju u udomiteljskim obiteljima ograničuje se na deset (Zakon o socijalnoj skrbi, NN 73/1997), što uzrokuje poteškoće u kvaliteti skrbi (Hrvatski sabor, 2002a).…”

“…Ponajviše rastu institucionalni kapaciteti koje osnivaju uglavnom privatni pružatelji te raste broj starijih u udomiteljskim obiteljima, 14 dok je rast korisnika pomoći i njege u kući bitno sporiji. 15 Novi kapaciteti ne prate potrebe te bujaju liste čekanja za smještaj (Jurčević, 1999(Jurčević, , 2005. Sustav se suočava i s drugim problemima djelomice proizašlima iz provedenih reformi.…”

“…12 Smatralo se da će decentralizacija praćena deinstitucionalizacijom te pluralizmom pružatelja usluga pridonijeti nižim socijalnim troš-kovima i većoj slobodi izbora (Bežovan i sur., 2001;Puljiz i sur., 2003). 13 Županije vide ekonomski i politički interes u decentralizaciji domova za starije (Puljiz i sur., 2003;Jurčević, 1999Jurčević, , 2005, ali ne i domova ostalih korisnika koji nisu decentralizirani, kao što je planirano. 14 U 2003. udomljeno je 1530 starijih, 27,6% korisnika usluge udomiteljstva (Ministarstvo socijalne politike i mladih, 2015).…”