3 Katedra za preventivnu medicinu, Medicinski fakultet Priština, Kosovska Mitrovica, Srbija U dijagnostičkom algoritmu, ehotomografija nije metoda izbora, u otkrivanju maligniteta debelog creva. Među-tim u praksi, sa nejasnim kliničkim simptomima i bez hemokult testa, ehotomografija je često prvi korak u dijagnostici. Naša iskustva ukazuju da ehotomografija kao prva dijagnostička metoda daje dobre rezultate u otkrivanju tumorske izmenjenosti debelog creva. Cilj istraživanja je bio da procenimo ulogu ehotomografije, kao prve dijagnostičke metode, u otkrivanju tumora debelog creva. Tokom prethodnih 6 meseci, u Službi za radiološku dijagnostiku KBC "Dr Dragiša Mišović", u 14 pacijenta otkriveni su tumori debelog creva. U 11 pacijenata ehotomografija je bila prvi primenjeni dijagnostički metod. Kod svih pacijenata učinjen je hemokult test, CT abdomena i male karlice kao i endoskopski pregled sa biopsijom. Histopatološki nalaz odgovarao je adenokarcinomu. Ultrazvučna dijagnostika obavljana je na aparatu marke Toshiba. Ehotomografski je u 11 od 14 pacijenata uočeno zadebljanje zida kolona, sa suspektnim znacima infiltracija zida. Solidne mase, hipo-heteroehogenog izgleda uočene su u 11 pacijenata, nejasan oblik lumena creva u 9 pacijenta, nazubljene ivice suspektnog infiltrata u 6 pacijenta, zarobljen vazduh u tumorskoj (pseudotumorskoj) masi u 6 pacijenta, patološki izmenjeni regionalni limfni nodusi uočeni su u 3 pacijenta, a prisustvo distalnog rasejanja bolesti, u vidu sekundarnih depozita u jetri u 4 pacijenta. Tumorska masa veća od 5 cm uočena je u 8 pacijenta. Senzitivnost izvršene ehotomografske dijagnostike iznosila je 78,6%, specifičnost 83,3%, pozitivna prediktivna vrednost 68,7%, negativna prediktivna vrednost 89,3%, dok je tačnost izvršene dijagnostike iznosila 81,8%. Ehotomografija, kao prvi dijagnostički korak, daje doprinos u postavljanju konačne dijagnoze. To je od značaja u proceni dijagnostičnog i terapijskog kostbenefita, uz kraću dijagnostičku obradu, što vodi ka endoskopskom pregledu, ali i u kliničkoj proceni proširenosti osnovne bolesti, imajući u vidu neravnomernu i nedovoljnu dostupnost CT pregleda u našim uslovima.Ključne reči: ehotomografija, tumori, kolon
UVODDebelo crevo (kolon) je organ dužine oko 120cm, debljine zida 2-3mm, i anatomski se deli na cekum, ascedentni, transverzalni, descedentni i sigmoidni kolon i rektum. Ehotomografski uz dobru pripremljenost pacijenta mogu se eksplorisati ileocekalna regija, deo transferzalnog kolona i najveći deo levog hemikolona (ascedentni i sigmoidni deo), ali ne i visoko (subfrenično) postavljene strukture, poput lijenalne fleksure, odnosno nisko postavljene strukture, kao što su distalni deo sigmoidnog kolona, i rektum. Zbog superponiranja sigmoidnog sa descedentnim i transverzalnim kolonom, često nije moguće jasno odrediti topografske granice. Kolon se najčešće uočava kao hiperehogena linearna ili prstenasta struktura, sa posteriornom atenuacijom. Razlog ovakve vizuelizacije je u činjenici da je kolon u najvećem delu ispunjen gasovima i crevnim sa...