Efekt nepovratnoga troška

Bokulić, Marko; Bovan, Kosta

doi:10.5559/di.22.2.07

Cited by 4 publications

(3 citation statements)

References 33 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…They choose the first alternative that comes to mind, let some "evolutionary mechanism" accidentally decide and so on. It is useful, and, in a sense, rational to apply these heuristics or provisional rules that offer additional support if the principle of rationality (or maximization of expected utility) is not sufficient to determine the best action (Tversky and Kahneman, 1974;Kahneman and Tverski, 1979;Bokulić and Bovan, 2013;Polšek, 2014;Haberstroh et al, 2005;Gawronski and Payne, 2011).…”

Section: The Concept Of Rule-following Behaviormentioning

confidence: 99%

Teorija racionalnog izbora – alternative i kritike

Krstić

2022

SocEkol

View full text Add to dashboard Cite

Temeljne postavke teorije racionalnog izbora su sljedeće: (A1) ponašanje se može objasniti kao izbor između alternativa; (A2) sklonosti, uvjerenja i ograničenja aktera glavne su determinante ponašanja; (A3) sklonosti aktera moraju ispunjavati određene uvjete kao što su potpunost i tranzitivnost; i (A4) pojedinci odabiru optimalne alternative s obzirom na svoje sklonosti, uvjerenja i ograničenja. Međutim, primjenom teorije racionalnog izbora u sve većem broju istraživačkih područja sve je jasnija postala empirijska neadekvatnost ovog skupa restriktivnih premisa, što je zagovornike teorije racionalnog izbora potaknulo da usvoje širu verziju koja odbacuje pretpostavku (A4) i dopušta širi raspon sklonosti aktera. Osim ove metateorijske reakcije, neki autori predlažu temeljitiji „popravak“ ove teorije tako što bi se napravio pomak od objašnjenja racionalnog ponašanja aktera temeljenog na maksimizaciji profita. Dva su glavna cilja ovog rada. Prvi je cilj pridonijeti razumijevanju novih koncepata, modela i teorija ljudskog ponašanja (koncept ponašanja slijeđenja pravila, racionalno-heuristički model, Elsterova varijanta teorije racionalnog izbora i modeli ekološke racionalnosti). Drugi je cilj na temelju sveobuhvatne analize sadržaja alternativnih teorijskih koncepcija racionalnoga ljudskog ponašanja dati preporuke za poboljšanje ove teorije.

show abstract

Section: The Concept Of Rule-following Behaviormentioning

confidence: 99%

Teorija racionalnog izbora – alternative i kritike

Krstić

2022

SocEkol

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Postojeći prijedlog modela monetizacije treba sagledati u kontekstu odnosa među dionicima u gospodarenju autocestama (odjeljak 3.4). Ponašanje Vlade RH tumači se prema bihevioralnoj teoriji kognitivne disonance (Carlson & Heth, 2010), a kod ponašanja uprava autocesta pozornost se poklanja efektu nepovratnog troška (Bokulić & Bovan, 2013). Time se upotpunjuje opis postojećeg stanja započet u drugom poglavlju, te podržava hipoteza lošeg upravljanja autocestama.…”

Section: Uvodunclassified

“…U interesu je upravljačkog kadra (čak i bivšeg) prikazati svoje upravljanje uspješnim, budući da dobre reference poboljšavaju položaj na tržištu rada. Poznat je efekt nepovratnog troška po kojem akteri koji su donijeli odluke glede nekog načina poslovanja ustraju u stavu da treba nastaviti s istim načinom i nakon što se pokaže da je optimalno zamijeniti postojeći način upravljana drugim (Bokulić & Bovan, 2013), uz argument da je dosad već mnogo sredstava uloženo u određenu tehnologiju ili dugoročnu odluku (Sta , 1976). Upravljački kadar, kao uostalom svi zaposlenici, mogu preferirati postojeće i poznate tehnologije i načine poslovanja izbjegavajući stres povezan s učenjem i uhodavanjem novih procesa (vidi poglavlje 5.1.3).…”

unclassified

Osvrt na predloženi model monetizacije autocesta u Hrvatskoj

Kosor

2017

oec

View full text Add to dashboard Cite

Sažetak: Vlada Republike Hrvatske zatražila je od savjetnika izradu studije o monetizaciji javnih autocesta. Istaknuti razlozi monetizacije su pribavljanje sredstava za nove državne investicije, rješavanje pitanja visoke zaduženosti javnih autocesta, te smanjenje javnog duga. Savjetnik je propustio detaljnije ispitati ostale mogućnosti monetizacije osim izdavanja autocesta u koncesiju. Autor analizira izvještaj savjetnika monetizacije i prvi ukazuje na značajne propuste koji su umanjili indikativan iznos monetizacije. Cijena monetizacije uspoređena je sa kamatnom stopom na kreditno zaduženje. Na osnovi usporedivih transakcija, kvantificirani su i vrednovani neke značajni rizici predloženog modela. U drugom dijelu uspoređuje se poslovanje autocesta u tuzemstvu i susjednim zemljama, te iznose moguće optimizacije poslovanja. Rad ukazuju na značajan financijski potencijal i vrijednost predmetne infrastrukture. Financijsko stanje autocesta posljedica je lošeg ulaganja i upravljanja, a predloženi model monetizacije djeluje na način da se trenutni stupanj sposobnosti javne vlasti projicira i betonira na dugi vremenski rok. Autor nudi novi model gospodarenja autocestama.Ključne riječi: monetizacija autocesta, koncesija na autoceste, upravljanje autocestama, nesposobnost, javna uprava, javno dobro, Hrvatska UvodMonetizacijom autocesta Republika Hrvatska (RH) namjerava autoceste u javnom vlasništvu prepustiti privatnom partneru u koncesiju na dulji vremenski rok u zamjenu za jednokratan novčani transfer. Tim novcem umanjila bi se potreba zaduženja države na kreditnom tržištu u tekućoj proračunskoj godini. Objavom izvješća (Grupa savjetnika, 2013) detalji ovog postupka postali su dostupni javnosti. Na rizike monetizacije koje slijede iz garancija koje preuzme RH (bez kvantifikacije) prva je ukazala (Grubišić Šeba, 2013). Rad je zaključio kako je zaduženje autocesta na kreditnom tržištu, uz garanciju države, bolja opcija. Među pretpostavkama je nastavak državnih potpora autocestama (trošarine na gorivo), međutim u međuvremenu je već je odlučeno da će iste od 2014. biti svedene na trećinu. Također, upravo su teškoće u zaduživanju proračunske države glavni razlog monetizacije, a zaduženja autocesta mogla bi istisnuti državu sa dijela financijskih tržišta. Na kraju, ostalo je neodgovoreno, do koje granične kamatne stope je oportuno tražiti rješenje klasičnim zaduženjem u odnosu na predloženu monetizaciju?Odgovor na spomenuto pitanje biti će ponuđeno u širem kontekstu upravljanja autocestama. Biti će predložena metoda i barem grubo procijenjena vrijednost očekivanog troška od ostvarenja dijela rizika

show abstract

The effect of escalation of commitment and project risk in resources allocation decision

Ledewara

Utami

2019

JAAI

View full text Add to dashboard Cite

This research aims to examine the causal relationship between escalation of commitment and project risk with decision making in resource allocation (production cost). In this research the allocation of resources is in determining the cost of direct labor and material costs. To trigger cognitive dissonance, the determination of higher labor costs will increase the bonus of individuals working as production managers. When kos production has been set in a certain number, labor costs are high, while factory overhead costs is fixed, cause material costs to be low. The lower the material cost, the lower the product quality. Escalation of commitment is a condition when individuals already know the potential risks in the future, but still take risks for their decisions. This study proposes that the production cost allocation decision in conditions of high commitment escalation will tend to choose decisions that benefit themselves compared to when the escalation of commitment is low (choosing a labor cost allocation is higher than the material cost). This research also predicts that individuals in the face of high-risk projects will tend to allocate resources that benefit themselves. In addition, the interaction of the existence of a low level of escalation of commitment and a low risk project level will reduce the allocation of production costs to direct labor costs. This research uses a laboratory experiment design with 102 accounting students at a private university in Central Java who act as production managers with paper and pencil test. This experiment uses a 2x2 between subject. The results of the research show that there is a causal relationship between the escalation of commitment and the allocation of human resources and there is a causal relationship between the escalation of commitment and project risk. This finding also shows that there is an interaction between escalation of commitment, project risk and resource allocation decisions.

show abstract

Efekt nepovratnoga troška

Cited by 4 publications

References 33 publications

Teorija racionalnog izbora – alternative i kritike

Teorija racionalnog izbora – alternative i kritike

Osvrt na predloženi model monetizacije autocesta u Hrvatskoj

The effect of escalation of commitment and project risk in resources allocation decision

Contact Info

Product

Resources

About