Being Called A ‘Streber’: The Roles of Personality and Competition in the Labelling of Academically Oriented Students

Abstract

The current research investigated a phenomenon that has received little attention so far: the labelling of students who are characterised by a strong academic orientation. We analysed whether personality predicts being labelled a ‘Streber’ (literally a person who strives for success; German origin, similar to the English word ‘nerd’) and labelling others as Strebers. Besides individual characteristics, we examined the impact of the classroom context. In Study 1 (N = 317), eighth‐grade students nominated classmates who were considered to be Strebers and provided self‐ratings on how often they had labelled others as Strebers. In Study 2 (N = 358), using a round robin design, we had students rate each of their classmates on the extent to which the students perceived their classmates to be Strebers. Results showed that being labelled was associated with introversion and conscientiousness. Labelling others was related to extraversion, low conscientiousness and low agreeableness. Furthermore, the labelling and the expected relation between individual characteristics and labelling were stronger in high‐achieving than in low‐achieving classes. Results are discussed with respect to personality traits as potential risk factors in peer stigmatisation and the impact of the classroom context. Copyright © 2012 European Association of Personality Psychology

Stereotip O Učenicima Sa Izraženom Akademskom Orijentacijom: Ko Su „štreberi” I Zašto Ih Ne Volimo?

“…U okviru dimenzije socijalni status i popularnost pojavljuju se opisi koji se odnose na fizički izgled (spretni, privlačni, sportski tipovi, lepi) i socijalne veštine (komunikativni, druželjubivi) koje jednu osobu mogu činiti manje ili više popularnom u društvu. Dobijeni rezultati potvrđuju i ranije nalaze koji upućuju na to da su socijalne (ne)kompetencije i fizička (ne)aktivnost i (ne)atraktivnost bitni aspekti stereotipa o štreberima (Eicher, Baizerman, & Michelman, 1991;England & Petro, 1998;Green & Ashmore, 1998;Kinney, 1993;Pelkner & Boehnke, 2003;Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2013;Rentzsch, Schütz, & Schröder-Abé, 2011). Međutim, interesantno je to u da u našem kontekstu ove karakteristike nisu dominantno obeležje štrebera -štaviše, možemo reći da štreberinisu ni naročito popularni ni nepopularni.…”

“…Sadržaj ove dimenzije stereotipa dosta naliči dimenziji Saradljivost iz Petofaktorskog modela ličnosti (McCrae & John, 1992). U istraživanju Rentzschove nije utvrđeno da štreberi zaista poseduju ovu karakteristiku (Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2013), mada je neophodno imati u vidu da su u ovom istraživanju ispitivane samoprocenjene karakteristike ličnosti učenika koji su etiketirani kao štreberi, dok se naše istraživanje bavilo stereotipnim uverenjima o štreberima. Uzimajući u obzir sve ovo, možemo pretpostaviti ili da je kompetitivnost jedan od aspekata stereotipa koji se neopravdano pripisuje štreberima ili da predstavlja kulturnu specifičnost ovog stereotipa u našem okruženju.…”

“…Međutim, otvorenost ne predstavlja ključnu odliku štrebera, jer su skorovi na ovoj dimenziji prosečni. Ni u istraživanju Rentzschove i saradnika otvorenost ne predstavlja distinktivnu odliku štrebera (Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2013). Međutim, preliminarna studija koja je sprovedena za potrebe ovog istraživanja pokazala je da se opisi koji odgovaraju ovoj osobini ličnosti često spominju kao značajna odlika štrebera.Interesantno je da su odgovori ispitanika iz pilot-studije ukazali na jedan interesantan fenomen koji nije dalje ispitivan u ovde prikazanom istraživanju, ali može pružiti objašnjenje dobijenog rezultata.…”

“…Pored toga, istraživanje je usmereno na to šta čini stereotip o štreberima, dok su ranija istraživanja često ispitivala kakvi štreberizaista jesu (npr. Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2013). Još jedna od razlika između ove studije i istraživanja drugih autora predstavlja to što su ispitanike činili studenti, dok su u drugim istraživanjima to najčešće bila deca osnovnoškolskog ili srednjoškolskog uzrasta (Bishop et al, 2004;Pelkner & Boehnke, 2002;Pelkner, Günther, & Boehnke, 2002;Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2010;Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2013;.…”

“…Sociometrijskim postupkom, učenici su nominovali odeljenske drugove koje doživljavaju kao štrebere, a potom su analizirane samoprocenjene crte ličnosti nominovanih učenika. Utvrđeno je da su učenici kao štrebere nominovali svoje vršnjake koji postižu viši akademski uspeh, a da su nezavisno od školskog uspeha, introverzija i savesnost osobine ličnosti karakteristične za etiketirane učenike (Rentzsch, Schröder-Abé, & Schütz, 2013). Druga studija bavila se ispitivanjem različitih faceta samopoštovanja kod učenika okarakterisanih kao štrebera.…”