IntroductionRecent large randomized controlled trials highlighted the clinical significance of hypoglycemic episodes in the treatment of diabetes. The present survey was conducted to provide information from real-life practice on the incidence of hypoglycemia in type 2 diabetic patients treated with sulfonylureas.MethodsThis multicenter, observational, cross-sectional study collected data on incidence of side effects of sulfonylurea-based therapy in type 2 diabetic patients in four countries of the Balkan region (Slovenia, Croatia, Serbia, Bulgaria) from October 2014 to June 2015.ResultsOf the 608 who participated in the study, 573 patients (mean age 67.2 years, mean body mass index 29.9 kg/m2) met the inclusion/exclusion criteria. More than 90% of the patients were treated with the newer generation sulfonylureas—gliclazide or glimepiride—either as monotherapy or as dual therapy in combination with metformin. In total, 210 patients (36.6%) reported hypoglycemic episode(s) in the last 6 months. Mild episodes were reported by 132 patients (62.8%), moderate by 66 (31.2%), severe by 8 patients (4.0%), and very severe by 4 patients (2%), respectively. Overall, 171 patients (28.2%) reported body weight increase during the previous year. The mean reported body weight gain in this group of patients was 4.2 kg (SD 2.7, median 3). Among them, 68.1% gained less than 5 kg, 25.0% gained 5–9 kg, and the rest gained more than 10 kg.ConclusionAlthough newer generation sulfonylureas are generally considered safe in terms of hypoglycemia, our data indicates their use is associated with substantial risk of hypoglycemia and weight gain. Clinicians should be mindful of these findings when prescribing SUs and inform patients about the risk of hypoglycemia.FundingMerck Sharp & Dohme.Electronic supplementary materialThe online version of this article (doi:10.1007/s13300-017-0288-x) contains supplementary material, which is available to authorized users.

No abstract

Dijagnostička vrijednost 24-satnog kontinuiranog mjerenja arterijskoga tlaka u ordinaciji liječnika obiteljske medicineThe Diagnostic Value of 24-Hour Ambulatory Blood Pressure Monitoring in Family Medicine Clinics SAŽETAK: Uvod: Arterijska je hipertenzija vodeći javnozdravstveni problem te čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Većinu bolesnika koji boluju od arterijske hipertenzije prate liječnici obiteljske medicine koji posjeduju potrebna znanja i vještine potrebne za dijagnosticiranje i liječenje te bolesti. U tome im uvelike pomaže 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka (KMAT) koji ima veću dijagnostičku vrijednost u postavljanju dijagnoze arterijske hipertenzije od ambulantnog mjerenja vrijednosti arterijskoga tlaka (AT), a primjenjuje se i za praćenje kontrole bolesti te donošenje odluke pri odabiru terapije. Ovim radom željeli smo procijeniti korist uporabe 24-satnog KMAT-a u ordinaciji liječnika obiteljske medicine za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije te praćenje bolesnika s već postavljenom dijagnozom. Bolesnici i metode: U presječnu studiju uključili smo 52 pacijenta u razdoblju od 4 mjeseca. Vrijednosti AT-a izmjerene 24-satnim KMAT-om usporedili smo s vrijednostima inicijalno izmjerenima u ordinaciji na dan pregleda. Razlika u postotku nekontrolirane hipertenzije dijagnosticirane ambulantnim mjerenjem AT-a, odnosno 24-satnim KMAT-om, testirana je primjenom χ 2 testom. Povezanost vrijednosti AT-a izmjerenih u ordinaciji i KMAT-om testirana je Spearmanovim koeficijentom korelacije. Rezultati: Istraživanje je obuhvatilo 18 muškaraca i 34 žene. Prosječna životna dob ispitanika bila je 56,06 godina. Prosječan 24-satni sistolički tlak bio je 156,13 mmHg, a dijastolički 89,81 mmHg. Prosječne vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog AT-a izmjerenog u ordinaciji bile su 141,98 mmHg i 84,52 mmHg. Nekontroliranu vrijednosti sistoličkoga tlaka dokazanu KMAT-om imalo je 47/52, a dijastoličkoga tlaka 36/52 pacijenata. Nekontrolirane vrijednosti sistoličkoga tlaka izmjerenog u ordinaciji registrirane su u 29/52, a dijastoličkog u 9/52 pacijenta. Zaključak: Dobiveni rezultati mjerenja pokazali su da postoji pozitivna korelacija između vrijednosti arterijskih tlakova izmjerenih u ordinaciji i 24-satnim KMAT-om. Primjena KMAT-a pridonosi pravilnijem postavljanju dijagnoze arterijske hipertenzije te boljoj kontroli vrijednosti AT-a. SUMMARY: Introduction:Arterial hypertension is a leading public health problem and a risk factor for the development of cardiovascular and cerebrovascular diseases. Most patients suffering from hypertension are monitored by family medicine physicians that have the requisite knowledge and skills needed to diagnose and treat this disease. This is greatly facilitated by 24-hour ambulatory blood pressure monitoring (ABPM), which has more diagnostic value for arterial hypertension than clinical measurement of blood pressure (BP) values and is also used for monitoring disease management and deciding on the therapy of choice. This article...

Alcoholism is a chronic and progressive disease that includes problems controlling alcohol intake/ Alkoholizam je kronična i progresivna bolest koja uključuje sljedeće simptome: žudnja, gubitak kontrole, fizička ovisnost, tolerancija, nastavak pijenja unatoč spoznaji o štetnosti alkohola te zanemarivanje radnih i drugih obveza. Kod osoba koje nisu razvile ovisnost o alkoholu već mogu kontrolirati svoje pijenje te prilikom prestanka ne osjećaju posljedice ustezanja govorimo o zlouporabi ili štetnom uzimanju alkohola.To su osobe koje konzumiraju veću količinu alkohola dulje vrijeme pri čemu nastaju obiteljski i zdravstveni problemi, ali i oni koji negativno utječu na širu zajednicu. Ovim radom željeli smo prikazati kako u ordinaciji liječnika obiteljske medicine pristupiti pacijentu koji ima probleme s prekomjernom konzumacijom alkohola.