Considering that programmatic data suggest a recent rise in vaccine refusal in Croatia, this study, first of its kind in Southeast Europe, aimed to estimate the prevalence, and sociodemographic, and sociocultural determinants of childhood vaccine refusal and hesitancy (CVRH) intentions among Croatian adults. Multi-stage stratified population-based survey included 1000 individuals aged 18-88 years (M = 47.7, SD = 17.8), of whom 51.7% were women. The outcome, a categorical indicator, distinguished among individuals who would approve vaccinating their children (vaccine accepting), those who would approve some but not all vaccines (vaccine hesitant), and those who would refuse vaccination (vaccine refusing). A sizeable minority of participants was characterized by childhood vaccine refusal (10.6%) and hesitancy intentions (19.5%). In a multivariate assessment controlling for parenthood, the odds of vaccine hesitancy were significantly increased by a younger age (AOR = 1.96-3.03, p < .01). Religiosity (AOR = 1.12, p < .05) and the use of alternative medicine (AOR = 2.85, p < .001) increased the odds of vaccine refusal. However, individual characteristics seem to be relatively poor predictors of CVRH intentions in Croatia. Following the social contagion model, future research should move beyond individual-level approach and take into account social interaction and social network effects.
U opsežnoj literaturi koja se bavi političkom komunikacijom navodi se da su njezina glavna obilježja otuđenost stranaka od građana, scijentifikacija, autonomna struktura komunikacije te transformacija građana ili biračkoga tijela u gledateljstvo. Kad je riječ o oglašavanju kao dijelu političke komunikacije, na operativnoj razini, i to posebno u okviru predizbornih kampanja, spomenuta se obilježja očituju kao personalizacija isticanjem vođa (ili ostalih članova stranaka), svođenje složenijih programskih smjernica na poruke u obliku slogana, isticanje simbola moći i statusa te izravno napadanje političkih konkurenata (negativna kampanja). S obzirom na podrijetlo, opisani se stil oglašavanja često naziva "amerikaniziranim". U radu je provjereno mogu li se, na primjeru parlamentarnih izbora 2007., u predizbornom oglašavanju u našem tisku prepoznati glavni elementi opisanoga načina prezentacije. Analiza sadržaja svih političkih oglasa objavljenih za trajanja službene kampanje u šest glavnih novinskih izdanja pokazala je da su glavni elementi "amerikanizacije" najprisutniji u oglasima HDZ-a, koji je i najviše uložio u tu svrhu. Zahvaljujući tome što su istom načinu oglašavanja, u većoj ili manjoj mjeri, bile sklone i ostale stranke, zaključeno je da je u našem tisku u dobroj mjeri usvojen "amerikanizirani" način predizborne promocije.Ključne riječi: predizborna kampanja, političko oglašavanje, dnevni tisak, "amerikanizacija" Ivan Balabanić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar,
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.