As a response to significant adolescent gambling involvement, a Croatian team of researchers and practitioners developed a universal, comprehensive, evidence-based youth gambling prevention program called “Who Really Wins?”. This study presents the results on its short-term effectiveness following the first national implementation in 18 Croatian cities, with a total of 629 high school students (66.5% male) who completed the program. A design with two measurement sessions (pre-test and post-test) was used to explore the short-term effects of the program on gambling-related knowledge and cognition, frequency of gambling, and various socio-emotional skills. The results showed significant effects when it comes to knowledge, cognitive distortions, and the frequency of sports betting and playing lottery games. Furthermore, the program had no harmful effects on any of the measured variables. The results are interpreted in terms of methodological challenges in measuring effects, possible improvements of the program, and implications for future evaluation research.

CHARACTERISTICS OF »SNAPCHAT« USE AMONG ZAGREB HIGH SCHOOL STUDENTS ABSTRACT In the last decade, social networks have become one of the most important »technological tools« in the lives of people around the world, used mainly by adolescents (especially girls). Currently, the most widely used ones are Snapchat, Instagram, TikTok and Facebook. This paper aims to explore the characteristics of Snapchat use among high school students in the City of Zagreb, mainly due to its great popularity, the amount of time spent on this social network, and possible psychosocial risks, mainly due to its great popularity, but also due to the lack of domestic literature in this field. A total of 825 students participated in the study (NB=404; NG=418; 3 students did not provide gender information), and the age range was from 14 to 20 years (Mage=16.65; SDage=1.208). The results show that over 80% of high school students use Snapchat, and the differences in frequency of use were found in terms of gender, age, i.e., grade, and type ofschool. Instagram, Snapchat and TikTok are the most popular social networks among Zagreb high school students, and the use of one of these networks is moderately related to the use of the others, so the resultsspeak offor a preferred and dominantsocial network that is used more often than others. In conclusion, no differences in the severity of Internet addiction were found in relation to the frequency of Snapchat use. The results obtained allow a better understanding of the characteristics of the use of thissocial network among high school students and are interpreted in the context of the current challenges of scientific research and the possibility of developing psychosocial interventions. Key words: Snapchat; social networks; adolescents; high school students; Internet addiction.

Kockanje predstavlja relativno novi oblik rizičnog ponašanja na našim prostorima, a suvremena hrvatska i inozemna znanstvena istraživanja govore u prilog važnosti prevalencije problematičnog kockanja srednjoškolaca. Cilj ovog rada jest istražiti percepciju stručnih suradnika o kockanju mladih u srednjim školama čiji je posao, među ostalim, detekcija rizičnih ponašanja mladih te osiguravanje preventivnih i ranih intervencija. U istraživanju je sudjelovalo 120 stručnih suradnika iz 18 hrvatskih županija. Rezultati općenito pokazuju njihovo relativno rijetko susretanje s problemima kockanja kod mladih te podcjenjivanje prevalencije ovog rizičnog ponašanja iako su ispitanici svjesni značajne pristupačnosti kockarskih proizvoda mladima. Istovremeno se stručni suradnici ne procjenjuju dovoljno kompetentnima za pružanje adekvatnih intervencija u ovom području te nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s razvijenim edukacijama i intervencijama na našim prostorima. Rezultate se komentiralo u kontekstu njihove važnosti za praksu s ciljem osiguravanja nužnih profesionalnih znanja i vještina.

Gambling is a relatively new form of risk behaviour in our area. Modern Croatian and foreign scientific studies suggest that there is a considerable prevalence of problem gambling among high­school students. The aim of this paper is to explore how high­school counsellors perceive youth gambling. In addition to other tasks, they are responsible for detecting risk behaviour among youths and ensuring prevention and early intervention. This research was conducted among 120 counsellors from 18 Croatian counties. In general, the results show that they encounter issues surrounding youth gambling relatively rarely and they underestimate the prevalence of this risk behaviour, despite being aware of the fact that gambling products are easily accessible to youths. At the same time, counsellors do not perceive themselves sufficiently competent to provide adequate interventions in this field and they are not familiar enough with the developed training and interventions in Croatia. The results are interpreted in terms of their practical implications and with the aim of ensuring necessary professional knowledge and skills.

No abstract

Internet je u modernom svijetu izuzetno prisutan i često neophodan za obavljanje svakodnevnih obveza. Sredstvo je zadovoljavanja psiholoških potreba te je sastavni dio suvremene komunikacije. U tom kontekstu, ne iznenađuje da dio populacije razvija probleme povezane s njegovom prekomjernom uporabom, a koji mogu voditi i razvoju ovisnosti. No, ne postoji jednoznačna definicija ovog problema niti precizni pokazatelji o prevalenciji i incidenciji, stoga ovisnost o Internetu još uvijek nije uvrštena kao zasebni dijagnostički entitet u međunarodne klasifikacije problema mentalnog zdravlja. Međutim, neosporna aktualnost i raširenost štetnih psihosocijalnih posljedica kod dijela populacije, doveli su do potrebe za razvojem tretmanskih intervencija. U nedostatku domaće literature u ovom području, cilj ovog rada je ponuditi sustavan i sveobuhvatan pregled postojećih tretmanskih pristupa ovisnosti o Internetu, njihovih terapijskih temelja, ključnih izazova tretmana te dostupnih rezultata istraživanja učinkovitosti. Autori se u zaključku reflektiraju na aktualne konceptualne i znanstvenoistraživačke izazove koji predstavljaju prepreke u razvoju tretmanskih intervencija i u zaključivanju o njihovoj učinkovitosti.

U ovom radu analizirane su kaznene prijave, optužbe i osude maloljetnika u Republici Hrvatskoj tijekom dvadesetjednogodišnjeg razdoblja (od 2000. do 2020. godine) radi stjecanja uvida u obujam i formalna kaznenopravna obilježja delinkventnog ponašanja maloljetnika tijekom analiziranja tog razdoblja. Temeljna je svrha rada dvojaka. S jedne strane želi se, što je moguće egzaktnije i sveobuhvatnije odgovoriti na pitanje je li službeni kriminalitet maloljetnika u porastu, padu ili stagnira, zbog čega je računana stopa kriminaliteta ukupno te posebno prema dominantnim glavama Kaznenog zakona. S druge stane, svrha je i ponuditi znanstvene i stručne pretpostavke, odnosno moguće odgovore za uočene dinamične promjene, zbog čega su dobiveni rezultati interpretirani u kontekstu relevantnih pravnih izmjena, širih strateških nacionalnih politika, ali i rezultata empirijskih znanstvenih studija o suvremenim oblicima rizičnog ponašanja mladih. Korišteni su podatci Državnog zavoda za statistiku te baza podataka Eurostata o apsolutnom broju maloljetnika u Republici Hrvatskoj za svaku godinu pojedinačno da bi se mogla izračunati stopa kriminaliteta za svaku godinu i time kontrolirati potencijalne demografske promjene. U analizi su također računani bazni indeksi u odnosu na dvije godine: 2000. godina, kao početna godina prikaza, te 2013. godina zbog stupanja na snagu novog Kaznenog zakona. Rezultati pokazuju trend pada ukupnoga službenog kriminaliteta maloljetnika, ali uz specifičnosti s obzirom na različite skupine kaznenih djela. Tako su primjerice kaznena djela protiv imovine i protiv života i tijela u laganom padu, ona vezana uz droge stagniraju od 2013. godine, kada je posjedovanje droge za vlastitu uporabu prebačeno u prekršajnu sferu, dok su seksualni delikti u kontinuiranom laganu porastu. Dobiveni rezultati raspravljeni su i u kontekstu prednosti i nedostataka uporabe službenih podataka kao metodološkog pristupa u kriminološkim studijama.

U ovom je radu prikazan dio rezultata istraživanja koje je provelo Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđivanje rada tijela kaznenog postupka i izvršavanja maloljetničkih sankcija koje je osnovao ministar nadležan za poslove pravosuđa prema članku 127. stavku 1. Zakona o sudovima za mladež. Istraživanje je usmjereno na stjecanje uvida u percepciju pravosudnog sustava i međuresornu suradnju između državnih odvjetništava, sudova za mladež i centara za socijalnu skrb u kaznenim postupcima prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. U radu je naglasak na dijelu rezultata usmjerenih na različite aspekte funkcioniranja maloljetničkog pravosuđa. Glavni je cilj rada stjecanje uvida u perspektivu stručnjaka o svrsishodnosti sustava maloljetničkog pravosuđa, te istraživanje eventualnih razlika u njihovoj percepciji s obzirom na područje rada. Uzorak je obuhvatio 309 sudionika iz cijele Hrvatske, od čega 98 zaposlenih u državnim odvjetništvima, 82 na sudovima te 129 u centrima za socijalnu skrb. Rezultati ukazuju na umjereno zadovoljstvo funkcioniranjem maloljetničkog pravosuđa i pozitivnu percepciju hrvatskoga sustava, posebno u aspektima temeljnih načela i sadržaja zakonskih propisa te izricanjem/izvršavanjem izvaninstitucionalnih odgojnih mjera. Najmanji stupanj zadovoljstva izražen je u području izricanja/izvršavanja poluinstitucionalnih i institucionalnih maloljetničkih sankcija, pri čemu djelatnici državnih odvjetništava iskazuju najmanje zadovoljstvo, odnosno izražavaju najkritičniji stav, posebno u odnosu na djelatnike sudova za mladež. Rezultati su tumačeni u kontekstu potencijalnih praktičnih implikacija i mogućnosti unaprjeđenja sustava, ali i kao temelj za daljnja istraživanja ove teme.