Ovisnost o internetu i elektroničko nasilje među mladima pojave su koje, zbog razvoja tehnologije i široke dostupnosti interneta, bilježe porast. Istraživanje je provedeno s adolescentima (N = 352) u 9 slučajno odabranih srednjih škola u Republici Hrvatskoj, kako bi se ispitali odnosi između načina upotrebe interneta i rizičnih online ponašanja mladih. Upotrijebljeni su standardizirani mjerni instrumenti: Test ovisnosti o internetu (Young, 1998) i Upitnik o doživljavanju i činjenju elektroničkoga nasilja (Del Rey i sur., 2015) te pitanja o sociodemografskim obilježjima ispitanika i online aktivnostima sudionika. Rezultati pokazuju da se kod 36,2% sudionika javljaju znakovi ovisnosti o internetu, dok 50,7% učenika sudjeluje u raznim pojavnim oblicima elektroničkoga nasilja. Količina vremena provedenog na internetu u slanju instant poruka, gledanju filmova/videa, slušanju glazbe i igranju online igara korelira s ovisnosti o internetu i sa sudjelovanjem u virtualnom nasilju među mladima. Istraživanje je potvrdilo pretpostavke teorije rutinskih aktivnosti, a rezultati upućuju na to da učenici koji provode elektroničko nasilje pokazuju tendenciju rizičnoga ponašanja i u ostalim online aktivnostima. U radu je predstavljen odnos između razine ovisnosti o internetu i uključenosti u činjenje i doživljavanje elektroničkoga nasilja te su navedene smjernice za buduća istraživanja na ovom području.Ključne riječi: ovisnost o internetu, elektroničko nasilje, online aktivnosti, adolescenti Lucija Vejmelka, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, 10 000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: lucijav@gmail.com 59 Ovaj rad temelji se na istraživačkom projektu provedenom u suradnji autorica koji je priznat kao diplomski rad na Studijskom centru socijalnog rada Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Osim u klasične oblike nasilja (fizičko, verbalno, relacijsko, seksualno, ekonomsko i kulturalno), djeca su u novije vrijeme uključena u nasilnička ponašanja posredstvom elektroničkih medija. Ovaj rad donosi pregled literature koja se bavi nasiljem među djecom, s ciljem utvrđivanja sličnosti i specifičnosti elektroničkog nasilja u odnosu na klasične oblike. Sličnosti ovih oblika nasilničkog ponašanja među djecom se prvenstveno manifestiraju u preklapanju ključnih elemenata definicije zlostavljanja među djecom te povezanosti između činjenja elektroničkog i klasičnih oblika nasilja, odnosno povezanosti između doživljavanja obaju oblika nasilja. S druge strane, postoje stajališta da je elektroničko nasilje specifična pojava koja se od klasičnog nasilja među djecom razlikuje prema obilježjima ključnih elemenata definicije nasilničkog ponašanja, anonimnosti «počinitelja» nasilja, širine publike te visokoj dostupnosti nasilnih sadržaja u svakom trenutku. Također, u radu se uspoređuju čimbenici rizika i zaštite (na individualnoj, obiteljskoj, školskoj i vršnjačkoj razini) za uključenost djece u klasično i elektroničko nasilje. Iako je pojavnost elektroničkog nasilja u svijetu i u Hrvatskoj još uvijek znatno niža od klasičnih oblika nasilja, zbog utvrđenih specifičnosti elektroničkog nasilja, važno je da aktualni programi prevencije nasilja među djecom implementiraju i određene aktivnosti ciljano usmjerene na smanjivanje elektroničkog nasilja među djecom.

In addition to traditional forms of peer violence (physical, verbal, relational, sexual, economic and cultural), children are increasingly involved in cyberbullying through electronic media. We present a literature review on peer violence in order to determine the similarities and specifics of cyberbullying, in comparison with traditional forms of peer violence. Similarities of these forms of bullying are manifested in the overlap of core elements in most conceptualizations of peer bullying and the correlation between being involved in the electronic and the traditional bullying perpetration, as well as in the correlation between both types of bullying victimization. On the other hand, some studies suggest that cyberbullying utterly differs from traditional forms of peer bullying in crucial elements of conceptual definitions of bullying, possible anonymity of perpetrators, wide audience and high spatio-temporal accessibility of violent content. In addition, we compare risk and protective factors for the involvement in traditional and electronic violence among peers (on individual, family, school and peer level). Despite the fact that the prevalence of traditional forms of peer victimization still exceeds the electronic forms of violence, both worldwide and in Croatia, due to cyberbullying specifics, it is essential for the current bullying prevention programs to implement certain activities specifically aiming at reducing cyberbullying among children.