A moderate level of intervertebral disc degenerative changes (grade II and III) was equally matched among all patients, while the overall results suggest a higher level of education as a risk factor leading to cervical disc degenerative changes, regardless of age differences among respondents.

Umjetna inteligencija je dio računalne znanosti koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije. Kao znanstvena disciplina uključuje nekoliko pristupa i tehnika, kao što su strojno učenje, strojno zaključivanje i robotika. Posljednjih godina zabilježen je strelovit razvoj umjetne inteligencije u medicini, naročito u radiologiji. Stručnjaci koji se bave umjetnom inteligencijom u medicini smatraju da bi radiologija sljedećih godina mogla postati okosnica umjetne inteligencije u zdravstvu. Unatoč mnogim prednostima koje umjetna inteligencija u radiologiji nudi, postoje mnoge moralne nedoumice vezane za zaštitu podataka, dobrovoljni informirani pristanak, neplaniranu pristranost i snošenje odgovornosti. Etički problemi umjetne inteligencije u radiologiji nisu još u potpunosti definirani te su mnoga pitanja i dalje otvorena. Pojam etična umjetna inteligencija se upotrebljava za označivanje razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije koja osigurava usklađenost s etičkim normama, uključujući moralna prava, etička načela i povezane temeljne vrijednosti. Umjetna inteligencija se treba razvijati, uvoditi i upotrebljavati na način kojim se poštuju etička načela kao što su poštovanje ljudske autonomije, sprječavanje nastanka štete, pravednost i objašnjivost.Činjenica je da pretjerane regulative mogu usporiti razvoj umjetne inteligencije i time utjecati na tehnološki razvoj i napredak medicine i radiologije. Primjena umjetne inteligencije u radiologiji se ipak mora temeljiti na pomno pripremljenim zakonima koji će omogućiti da umjetna inteligencija bude sigurna, jasna i objašnjiva. Cilj ovog rada je na temelju dosadašnjih spoznaja pobliže objasniti pojam umjetne inteligencije i analizirati etičke probleme vezane za primjenu umjetne inteligencije u radiologiji.

UVOD: Pregled višeslojnom kompjutoriziranom tomografijom (engl. MSCT -Multislice Computed Tomography) je bezbolan, ali može biti stresan za pacijenta i izazvati anksioznost. CILJ: Utvrditi pojavnost anksioznosti pacijenata prije i poslije pregleda višeslojnom kompjutoriziranom tomografijom. METODE: U studiju su uključeni pacijenti kojima je potreban pregled MSCT-om u Županijskoj bolnici u Livnu. Ispitnu skupinu (N=50) predstavljaju ispitanici kojima je ordiniran MSCT pregled. Kontrolnu skupinu (N=50) predstavljaju ispitanici kojima je ordiniran rendgenski pregled. Primijenjen je upitnik sociodemografskih podataka i upitnik za samoprocjenu anksioznosti (STAI). REZULTATI: Razina anksioznosti kao stanja ličnosti je statistički značajno viša u kontrolnoj skupini. U odnosu na anksioznost kao osobine ličnosti u istraživanom uzorku nije bilo statistički značajnih razlika u rezultatima među skupinama. Ispitanici s nižim stupnjem naobrazbe i koji nisu pili alkoholna pića postizali su statistički značajno više rezultate na upitniku za procjenu anksioznosti kao osobine ličnosti. ZAKLJUČAK: Statistički značajno je veća prisutnost anksioznosti pacijenata prije pregleda, nego poslije pregleda. Razina anksioznosti kao stanja ličnosti u ispitanika pokazala se statistički značajno manja u odnosu na anksioznost kao osobine ličnosti.

No abstract

No abstract

A B S T R A C TThe aim of this article was to identify parameters that determinate PCS and MCS values,

Ciljevi rada su istražiti broj učinjenih hitnih radioloških pretraga, ordinirane pretrage i udio pozitivnih nalaza (fraktura neurokranija) kod djece, napraviti raspodjelu mehanizma ozljeda, te istražiti postoji li razlika u ordiniranim pretragama među pacijentima koji su primljeni na bolničko liječenje odnosno otpušteni iz bolnice. Uzorak čine djeca do 14 godina koja su zbog ozlijeda glave s hitnog prijema upućena na radiološku obradu. Retrospektivno istraživanje provedeno je uvidom u informacijski sustav Kliničkog bolničkog centra Osijek, a razdoblje istraživanja je od 01.01.2019. – 30.06.2019. godine. U istraživanju je sudjelovalo 295 pacijenata, od kojih je kod 293 učinjen kraniogram, a kod 2 pacijenta samo CT mozga i kostiju glave. Kod 111 pacijenata uz kraniogram je ordinirana i dodatna snimka. Dva pacijenta su nakon učinjenog kraniograma upućeni na CT radi dodatne evaluacije. Nakon učinjenog kraniograma (i specijalnih snimki) kod 280 pacijenata isključila se mogućnost postojanja frakture neurokranija, a kod 13 pacijenata vidljive su transparencije koje mogu odgovarati frakturi. Na CT dijagnostici kod 2 pacijenta je bila vidljiva fraktura neurokranija dok je kod 2 pacijenta ista isključena. Hospitalizirano je 42 djece dok su kod 12 pacijenata roditelji/skrbnici odbili hospitalizaciju. Prosječno trajanje hospitalizacije bilo je 2,6 dana. Kraniocerebralne ozlijede su česte u pedijatrijskoj populaciji, međutim u većini slučajeva bez ozbiljnijih posljedica. Prema najnovijim smjernicama, ne preporuča se ordiniranje kraniograma kod traumatskih ozlijeda glave.

No abstract