Prisustvo As(V) u životnoj sredini ima negativan efekat na zdravlje ljudi. Uklanjanje arsena adsorpcijom je često korišćena tehnika. Povećana upotreba poli(etilen tereftalata) (PET-a
UvodProblem zagađenja vode za piće arsenom je prisutan u velikom broju zemalja Azije, Evrope, Severne i Južne Amerike među kojima je i Srbija i vodi poreklo iz prirodnih i antropogenih izvora. Arsen je prisutan u Zemljinoj kori u prosečnoj koncentraciji od 1,8 mg dm -3 , ulazi u sastav više od 200 minerala i ne spada u retke elemente [1, 2]. Prirodnim putem, arsen može dospeti u podzemne vode spiranjem sa stena, biološkom i vulkanskom aktivnošću i dr. Arsen je veoma migratoran element i nakon oslobađanja iz stena i zemljišta dolazi do njegove razmene između zemljišta, vazduha i vode [3]. Antropogene aktivnosti usled kojih arsen dospeva do podzemne vode su različite industrijske aktivnosti, sagorevanje goriva, rudarstvo, primena zaštitnih hemijskih sredstava u poljoprivredi, ispuštanje industrijskih otpadnih voda i dr [2]. Arsen ima kancerogeno i toksično dejstvo na zdravlje ljudi. Uzrokuje mnoge bolesti kao što su oboljenja kardiovaskularnog, respiratornog i nervnog sistema, pojavu kancera kože i drugih organa [4]. Prema Američkoj agenciji za zaštitu životne sredine (eng. United States Environmental Trotection Agency, USEPA) [5], preporukama Svetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization, WHO) [6], kao i Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće [7] maksimalno dozvoljena koncentracija arsena u vodi za piće 10 μg dm -3 . Za uklanjanje arsena koriste se brojne metode, među kojima se izdvaja adsorpcija [8]. Adsorpcija je proces koji se zasniva na upotrebi čvrste faze (adsorbenta) za uklanjanje supstanci (adsorbata) iz
Production of rubber plasticizers, based on waste poly(ethylene terephthalate) (PET), and economic effectiveness of developed technologies are presented and discussed. Waste PET glycolyzates, named diisononyl terephthalate(DINTP), didecyl terephthalate (DDTP), dibenzyl terephthalate(DBTP) and diglyceryl terephthalate(DGTP), were obtained by catalytic depolymerization of PET with isononyl alcohol, decyl alcohol, benzyl alcohol and glycerol. The structural analysis of the synthesized plasticizers was done using elemental, FTIR and NMR spectral analysis. Physical-mechanical properties of the rubber products composed of 100 phr of 28 % nitrile butadiene caoutchouc (NBR) and 20.7 phr of plasticizer were investigated. Influence of the synthesized plasticizers on Shore hardness, breaking strength and elongation at break was investigated. Obtained results were compared with ones obtained for commercial plasticizer dioctyl phthatale (DOP). Evaluation of economic potential of new technology for plasticizers production, i.e. results of techno-economic analysis, was presented. Benefits of the presented technology was based on the use of waste PET which is related to both environmental protection and profitability aspects.
Izvod Deponije predstavljaju složen sistem koji potencijalno može zagaditi životnu sredinu, što se sprečava obezbeđenjem vodonepropusnosti prilikom njihovog projektovanja. Prvi deo preglednog rada bavi se analizom odgovarajućih tehničkih propisa, tumačenja i preporuka iz SAD, EU i Srbije, u cilju podsticanja valjanog usaglašavanja domaće prakse i propisa sa najboljim dostupnim tehnikama na međunarodnom nivou. U drugom delu rada uporedno su analizirane alternative prilikom projektovanja vodonepropusnih slojeva za oblaganje dna i prekrivanje deponija. Opisane su slabosti i prednosti korišćenja prirodne gline, bentonita, geosintetičke glinene obloge i različitih mešavina peska, bentonita i polimera. Rad zaključno formuliše predlog unapređenja nacionalnog propisa o odlaganju otpada na deponije. Ključne reči: projektovanje deponija, veštačka geološka barijera.
IZVOD-Deponovanje otpada je element integrisanog upravljanja otpadom. Valjano izraĎeni projekti izgradnje i/ili zatvaranja deponije osiguravaju bezbedno odlaganje otpada, uz minimalne negativne uticaje na ţivotnu sredinu. U prvom delu rada izvršen je pregled i analiza deponija u Republici Srbiji. U drugom delu rada, u funkciji analize, opisani su značajni elementi tehnološkog projektovanja savremenih deponija koji uključuju: a) program deponovanja, b) obezbeĎivanje vodonepropusnosti dna i prekrivnog sloja, c) sakupljanje i tretman procednih voda i d) sakupljanje, tretman i iskorišćenje deponijskog gasa. U radu je konstatovano da postojeće, savremene deponije nisu u potpunosti projektovane u skladu sa propisima, te da je neophodna njihova rekonstrukcija. TakoĎe, postojeća smetlišta i divlje deponije neophodno je zatvoriti i sanirati. U ovom radu predstavljene su smernice za valjano tehnološko projektovanje deponija koje su u funkciji ispunjavanja zahteva i preporuka nacionalnih i evropskih propisa. Ključne reči: projektovanje deponije, program deponovanja, vodonepropusni sloj, procedne deponijske vode, deponijski gas ABSTRACT-Waste disposal is an important element of integrated waste management. In order to dispose of waste that is free of environmental risk, the proper design of landfills during their construction and/or closure is necessary. The first section of the paper presents the current state of landfills in Serbia, the second deals with problems in project design of landfills, especially in regard to their: a) program of waste disposal; b) impermeable layer; c) leaching collection and treatment; and d) gas collection and treatment. Analysis shows that many modern landfills in Serbia do not meet environmental protection requirements, therefore, they need reconstruction. All existing landfills owned by municipalities, as well as illegal dump sites, should be adequatelly closed. This paper presents the guidelines for successful landfill design which are to serve to meet the requirements and recommendations of Serbian and European regulations. Sound design of landfill technological elements should insure full sustainability of landfills in Serbia.
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.