A review paper was designed as a lab-scale start-up guideline for general pelletizing process and technologies for biomass feedstock. The main body consists of summarized published research on the topic of all main parts of the biomass pelletizing process and technology, including machinery and their parts, optimal feedstock conditions as well as pellet forming processes and principles. This paper is more focused on the specific parameters necessary to obtain optimal pelletizing process that results in desired pellet quality, and less on feedstock preparation, final product post-treatment (e.g. cooling), handling (storage, transportation) or exact quality specifications. A summary of the suggested feedstock, technological and other parameters for the purpose of easier lab-scale start-up of biomass pellets production, which is based on the cited literature throughout this paper, is given in the last section.

Woodworkers' exposure to airborne particles is measured with different sampling techniques throughout the world. Due to a great number of exposure data obtained with different samplers, European countries have aimed over the last ten years to find a conversion factor for mass concentrations that would render these measurements comparable. Following the accepted EU standards and regulations, we replaced a 25 mm open-faced (OF) filter holder with an IOM head to determine woodworkers' exposure to inhalable dust and establish an IOM/OF sampler ratio that might serve as a reliable factor for converting the existing OF data to IOM dust mass concentration in the industrial environment. For this side-by-side sampling we used personal 25 mm OF (N=29) and IOM (N=29) sampling heads over eight working hours. The obtained IOM/OF ratios ranged between 0.7 and 2.3. However, mass concentrations obtained by IOM and OF samplers did not significantly differ. Our findings suggest that there is no need for conversion of the existing OF data for workers exposed to wood dust, provided that dust mass concentrations in the working environment range between 1 mg m-3 and 7 mg m-3. Future side-by-side measurements should also involve environments with low wood dust mass concentrations.

U ovome radu analiziraju se kvalitativna svojstva peleta izrađenih iz vrsta drva turopoljskog kraja – sadržaj pepela, ogrjevna vrijednost, gustoća peleta i tlačna čvrstoća. Prikupljeni su uzorci hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), običnoga graba (Carpinus betulus L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), crne johe (Alnus glutinosa L.) i crne topole (Populus nigra L.). Prikupljeni i okorani uzorci usitnjeni su na mlinu s noževima na granulaciju 2,00 mm. Na uzorcima je ispitan sadržaj vode, pepela i ogrjevna vrijednost. Sadržaj pepela određen je zasebno za koru i drvo. Sadržaj pepela u kori pokazuje visok udio kod hrasta lužnjaka koji iznosi 13,64 % i graba sa 11,91 %, dok je kod ostalih vrsta udio pepela u kori između 7 i 10 %. Sadržaj pepela okoranog drva pokazuje vrijednosti 0,63 % za hrast, 0,50 % za jasen, 0,46 % za grab. Vrijednosti sadržaja pepela kod johe i topole bile su oko 0,4 %. Rezultati ukazuju na potrebu okoravanja u proizvodnji peleta s ciljem postizanja kvalitete peleta klase A1 i A2. Određivanjem ogrjevne vrijednosti najbolji rezultati utvrđeni su kod uzorka drva crne topole koja iznosi 19,63 MJ/g, a najmanja vrijednost izmjerena je kod uzorka graba 18,94 MJ/g. Nadalje, navedeni uzorci pomiješani su te su fomirane 3 grupe mješavina. Udio tvrdih vrsta listača hrasta, graba i jasena u svakoj pojedinoj mješavini bio je 60 % dok su u preostalom udjelu od 40 % jednoliko sudjelovale joha (20 %) i topola (20 %). Formirane mješavine materijala JTJ (jasen 60 : topola 20 : joha 20), HTJ (hrast 60 : topola 20 : joha 20) i GTJ (grab 60 : topola 20 : joha 20) prešane su u pelete uz pomoć hidrauličke laboratorijske preše pri 2 veličine sile (3,0 i 6,0 kN) i 2 temperature (150 i 200 °C). Po isprešanju, peleti su ostavljeni 15 dana da se dimenzijski stabiliziraju te su im određene dimenzije i gustoća. Peleti su potom ispitani na tlačnu čvrstoću u radijalnom smjeru pomoću kidalice. Peleti iz svih mješavina, prešani silom 6,0 kN kod temperature 200 °C pokazali su visoku gustoću koja je bila u rasponu 1 207 – 1 234 kg/m³. Peleti osnovne mješavine jasena dali su kod sile 3,0 kN i temperature 200 °C vrlo visoku gustoću od ≈ 1200 kg/m³, dok su općenito najmanju gustoću imali peleti osnovne mješavine graba kod svih režima prešanja. Rezultati tlačne čvrstoće u radijalnom smjeru pokazuju najbolje rezultate kod peleta prešanih pri 6,0 kN i 200 °C i to 13,59 MPa kod osnovne mješavine jasena, 11,1 MPa mješavine hrasta i 9,06 MPa mješavine graba. Ako se tlačna čvrstoća peleta promatra zbirno prema mješavini, značajno bolje rezultate daju peleti izrađeni iz mješavine jasena, topole i johe u usporedbi s ostale dvije mješavine.

Poznavanje faktora rastresitosti i nasipne gustoće usitnjenog materijala nastaloga u procesu mehaničke obrade drva važno je radi optimalnog izbora sredstava za rukovanje, transportiranje i skladištenje, ali i radi trajnosti i kvalitete usitnjenog drva kao sirovine za izradu drvnih proizvoda od usitnjenog drva. Faktor rastresitosti usitnjenoga drvnog materijala defi niran je kao omjer volumena usitnjenog materijala i cjelovitog drva od kojega je nastao. U radu je analiziran utjecaj posmične brzine, prednjeg kuta rezne oštrice i vrste drva na faktor rastresitosti usitnjene blanjevine. Odabrani su uzorci jelovine, hrastovine, parene bukovine i termički modifi cirane bukovine (pri temperaturi od 212 °C) dobiveni blanjanjem pri četiri posmične brzine (v p1 = 6; v p2 = 12; v p3 = 18 i v p4 = 24 m/min) i tri prednja kuta oštrice (γ 1 = 15°; γ 2 = 20° i γ 3 = 25°). Povećanje posmične brzine utjecalo je na smanjenje faktora rastresitosti samo za uzorke bukovine i jelovine. Utjecaj prednjeg kuta oštrice pri blanjanju različitih vrsta drva nije jednoznačan. Debljina strugotine nije se pokazala najvažnijim činiteljem koji utječe na faktor rastresitosti nego je to smjer rezanja u odnosu prema smjeru vlakanaca drva te oblik nastale čestice i njezina lomljivost. Najveći faktor rastresitosti dobiven je za blanjevinu jelovine pri najmanjoj posmičnoj brzini (f r = 28,42), a najmanji faktor rastresitosti zamijećen je za blanjevinu termički modifi cirane bukovine (f r = 2,62). Dobiveni rezultati za faktor rastresitosti blanjevine višestruko su veći od navoda u literaturi.

Because of its hardness, wear-resistance, strength, and bending capabilities, beech wood is a widely-used hardwood in Europe. It is mainly used for furniture, floors, construction, veneer boards, and laminated wood. For such uses, the mechanical properties are very important, especially in cases of impact loads. The aim of this work is to analyse the mechanical properties of beech wood samples exposed to compressive force in the longitudinal direction based on different loading rates (in the range from 10 mm/min to 500 mm/min). Stress–strain diagrams were made with the experimental data, and mathematical functions were fit to them. Using the fit functions, the following properties of beech wood samples were determined: the stress and strain at the elastic limit; the maximum stress and associated strain; the modulus of elasticity; the tangent modulus; the specific energy of elastic strain; and the specific energy of plastic strain. The results showed that by increasing the loading rates, the elastic properties of beech wood increase, while the analysed plastic properties do not show a clear tendency of changes with increase of the loading rates.