Ključne riječi: rad sa starijim osobama, medicinske sestre, profesionalni stres SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama. UVODŠira dostupnost i poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga doveli su do poboljšanja zdravstvenog statusa stanovništva i produljenja život-nog vijeka. To je rezultiralo promjenom dobne granice kao kriterija za starost i povećanjem udjela osoba starije životne dobi u ukupnoj populaciji (Barvikova, 2010.). Trend demografskog starenja stanovništva zabilježen je u Republici Hrvatskoj te je popraćen porastom broja osoba starije životne dobi koje žive u samačkom kućanstvu (Žganec i sur., 2007.) te postmodernističkim trendom raspada tradicionalne obitelji koja starije osobe štiti od rizika ranjivosti. Navedeno upućuje na porast broja potencijalnih osoba starije životne dobi kao korisnika sustava socijalne i zdravstvene skrbi. Unutar hrvatskog socijalnog sustava razvila se mreža institucionalne skrbi za osobe starije životne dobi u obliku domova za starije osobe. Budući da je sve veća

No abstract

Homelessness is one of the most difficult social issues, and people who have experienced homelessness are often exposed to stigmatisation and negative public perception. Public perception of homeless people also depends on how citizens interpret and what they attribute the causes of homelessness to. Therefore, this paper is aimed at verifying the causal attributions of homelessness based on Weiner’s three-dimensional attribution model. The aim of the research was to examine the determinants of causal attributions of homelessness regarding certain sociodemographic and socioeconomic characteristics and attitudes towards homeless people. The research was conducted on a representative sample of citizens of the Republic of Croatia (n=1 010). The results showed that, on average, the citizens mostly attribute the causes of homelessness to factors related to the circumstances of a person’s life and the broader social context. Differences were found in certain sociodemographic characteristics, whereby women attribute the causes of homelessness more often to the circumstances of a person’s life and the broader social context, while participants with lower socioeconomic status attribute the causes of homelessness more often to structural factors. The results also point out regional differences in attributing the causes of homelessness to different factors. With regard to the attitude towards homeless people, it was found that participants who attribute the causes of homelessness to factors within the broader social context more also perceive homeless people more positively, considering that the state should take greater responsibility in caring for homeless people, and expressing more willingness to help homeless people. The results can contribute to a more effective development and implementation of intervention and policies aimed at sensitising the public regarding the issue and prevention of homelessness. Key words: attribution theory, homelessness, causal attributions, public opinion.

U ovom radu prikazat će se rezultati kvalitativne evaluacije učinaka intervencije samoosnaživanja osoba sa psihosocijalnim teškoćama kroz primjenu neurolingvističkog programiranja-NLP-a. Evaluacijsko istraživanje provedeno je u cilju dobivanja uvida u učinkovitost i svrhovitost intervencije. Evaluacija se temeljila se na kvalitativnoj metodi prikupljanja i analize podataka. Korišten je namjerni uzorak od šest sudionika, osoba sa psiho-socijalnim teškoćama, koje su se uključile u intervenciju samoosnaživanja primjenom NLP-a i u kvalitativno evaluacijsko istraživanje učinaka provedene intervencije. Podaci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuom. Dobiveni rezultati ukazali su na pozitivne učinke primjene NLP-a na području samoosnaživanja osoba sa psiho-socijalnim teškoćama. Oni se očituju kroz povećanu razinu samouvida,