What's Our Position? A Critical Media Literacy Study of Popular Culture Websites With Eighth-Grade Special Education Students

Kesler, Ted; Tinio, Pablo P. L.; Nolan, Brian

doi:10.1080/10573569.2013.857976

Cited by 30 publications

(24 citation statements)

References 19 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Thinking aloud as a scientific method has been used in many other disciplines, showing the relevance and applicability of this method. Not only researchers studying cognition (e.g., Fleck and Weisberg, 2004 ; Hölscher et al, 2006 ; Malek et al, 2017 ), but also researchers studying education (e.g., Cummings et al, 1989 ; van den Bergh and Rijlaarsdam, 2001 ; Bannert, 2003 ; Kesler et al, 2016 ), text comprehension using computer based tools ( Muñoz et al, 2006 ; Van Hooijdonk et al, 2006 ; Wang, 2016 ), discourse processing ( Long and Bourg, 1996 ), software engineering ( Hughes and Parkes, 2003 ), psychology and law ( Santtila et al, 2004 ), sport psychology (e.g., Samson et al, 2017 ), and business management ( Isenberg, 1986 ; Premkumar, 1989 ; Hoc, 1991 ) have applied the thinking-aloud method. In a similar form, thinking aloud has also influenced the fields of counseling and clinical psychology, for example, in the assessment of automatic thoughts as part of cognitive therapy in depression (e.g., Meichenbaum, 1980 ; DeRubeis et al, 1990 ).…”

Section: The Wide Application Of the Thinking-aloud Methodsmentioning

confidence: 99%

What Is Going Through Your Mind? Thinking Aloud as a Method in Cross-Cultural Psychology

Güss

2018

Front. Psychol.

View full text Add to dashboard Cite

Thinking aloud is the concurrent verbalization of thoughts while performing a task. The study of thinking-aloud protocols has a long tradition in cognitive psychology, the field of education, and the industrial-organizational context. It has been used rarely in cultural and cross-cultural psychology. This paper will describe thinking aloud as a useful method in cultural and cross-cultural psychology referring to a few studies in general and one study in particular to show the wide applications of this method. Thinking-aloud protocols can be applied for (a) improving the validity of cross-cultural surveys, (b) process analysis of thoughts and the analysis of changes over time, (c) theory development across cultures, (d) the study of cultural meaning systems, and (e) individual as well as group level analyses allowing hypothesis testing cross-culturally. Limitations of the thinking-aloud method are also discussed.

show abstract

Section: The Wide Application Of the Thinking-aloud Methodsmentioning

confidence: 99%

What Is Going Through Your Mind? Thinking Aloud as a Method in Cross-Cultural Psychology

Güss

2018

Front. Psychol.

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…al., 2017). Kompetencije za medijsko obrazovanje u 21. stoljeću smatraju se ključnim elementom učenja koje za cilj ima stjecanje vještina razumijevanja medija (Peicheva & Milenkova, 2016), razvijanje kritičke svijesti o medijskoj industriji (Amdam, 2017;Kesler et. al., 2016), intenzivan razvoj medijske pismenosti (Fedorov & Levitskaya, 2018;Mavropulo & Muryukina, 2018), kao i unaprjeđivanje sposobnosti za argumentiranu evaluaciju medijskih sadržaja (Kiryakova et.…”

Section: Teorijski Pristup Problemuunclassified

Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje

Maksimović

Osmanović

Mamutović

2020

In medias res (Zagreb. Online)

View full text Add to dashboard Cite

U moderno doba kompetencije za medijsko obrazovanje postale su integralno svojstvo uspješnog nastavnika. Usprkos tome, tematika medijske pismenosti nastavnog kadra na našim prostorima nije još uvijek temeljno istražena. Iz tog razloga cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje medijske pismenosti i kompetencija nastavnika za medijsko obrazovanje. U istraživanju je korištena petero - stupanjska skala procjene Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje (KNMO) sastavljena od 31 itema. Prvi segment skale procjene odnosio se na ispitivanje kompetencija nastavnika za upotrebu medijskih sredstava, drugi segment odnosio se na svrhu upotrebe medija i treći na spremnost nastavnika da unapređuju vlastite kompetencije za medijsko obrazovanje. U istraživanju je učestvovalo 152 nastavnika (na području Niša, Dimitrovgrada, Zaječara, Merošine i Oblačine) čiji su stavovi analizirani u odnosu na predmetno područje (prirodnih/tehničkih i društveno - humanističkih znanosti), godine starosti, (do 35 i više od 35), godine radnog staža (do 10; od 10 do 20 i više od 20) i stručno usavršavanje u oblasti medijskog obrazovanja. Rezultati istraživanja su pokazali da 75% ispitanika sebe smatra medijski kompetentnom osobom i da nastavnici najpozitivnije procjenjuju vlastite kompetencije za upotrebu e - maila, programa Word, internet siteova; računara; medijskih uređaja kao što su fotoaparat, kamera, radio i televizija i Power point prezentacija. Niži stupanj povjerenja u vlastite kompetencije za upotrebu medijskih sredstava nastavnici su iskazali kada je bila riječ o upotrebi programa Excel i društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram. Rezultati istraživanja također su pokazali da se nastavnički kadar na našim prostorima najčešće suočava s teškoćama prilikom tendencije da kreira blog o vlastitom odgojno - obrazovnom radu i primjeni obrazovnog softvera u radu s učenicima. Kada je riječ o svrsi upotrebe, rezultati istraživanja su pokazali da nastavnici medijska sredstva najčešće koriste u cilju pronalaženja nastavnog materijala i pripreme aktivnosti koje će se realizirati u radu s učenicima, a najrjeđe za ostvarivanje komunikacije sa roditeljima učenika. Rezultati istraživanja pokazuju da s jedne strane ispitanici smatraju da je potrebno više pažnje posvetiti medijskom obrazovanju nastavnika, a s druge strane u dovoljnoj mjeri ne prate novine u oblasti informaciono - komunikacionih tehnologija, ne upoznaju se učestalo sa internet siteovima korisnim za medijsko opismenjavanje, rijetko prate blogove koje kreiraju drugi nastavnici u cilju medijskog obrazovanja ili čitaju stručnu literaturu koja može doprinijeti njihovoj kompetentnosti za primjenu medija u nastavi. Također, rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici smatraju da razmjena iskustava s kolegama doprinosi u najvećem stupnju razvoju kompetencija za primjenu medijskih tehnologija. Kada je riječ o nezavisnoj varijabli - predmetno područje, rezultati pokazuju da nastavnici prirodno / tehničkih znanosti pozitivnije procjenjuju vlastite medijske kompetencije i da učestalije prate novine iz oblasti informacijsko - komunikacijskih tehnologija u odnosu na nastavnike društveno - humanističkih znanosti. Također, u istraživanju je uočena tendencija da s porastom godina radnog staža nastavnika opada stupanj pozitivnog procjenjivanja vlastitih kompetencija za upotrebu medijskih sredstava i stupanj spremnosti za stjecanje medijskog obrazovanja. Kada je riječ o nezavisnoj varijabli koja se odnosi na stručno usavršavanje u oblasti medijskog obrazovanja rezultati istraživanja pokazali su da nastavnici koji su se u oblasti primjene medija stručno usavršavali pozitivnije procjenjuju vlastite medijske kompetencije i pokazuju veći stupanj spremnosti za daljnje stručno usavršavanje u odnosu na nastavnike koji se nisu medijski obrazovali putem seminara, radionica i tečajeva.

show abstract

“…Critical media literacy focuses on the ideological factors of texts, readers, and power and can be defi ned as "an educational response that expands the notion of literacy to include diff erent forms of mass communication, popular culture, and new technologies" (Kellner & Share, 2007, p. 60). No texts are neutral; therefore, children need tools to consider how they make meaning and use multiple texts (Kessler, Tinio, & Nolan, 2016). As educators, we recognise the need to explore how children respond to media literacy from a critical standpoint, yet exploring views about identity are complex and messy, often creating conversations or responses that challenge the teachers' intentions.…”

Section: Theoretical Framework and Related Research Critical Media LImentioning

confidence: 99%

Critical Media Literacy for Elementary Students in an After-School Programme

Wiseman¹,

Wrenn²

2018

View full text Add to dashboard Cite

As students’ uses and experiences with literacy are changing due to technological innovations, particularly in their out-of-school contexts, it is important to consider how media literacy is a social practice, particularly one where students are engaging socially, culturally, and politically. This is particularly relevant to the way that messages are conveyed through popular media such as commercials, video games, and television programmes. Th e purpose of this paper is to explore what happens when students use a critical media literacy to respond to mass media texts and images. The primary question this research attempts to answer is: What happens when students use a critical media literacy approach to discuss and interpret print and visual media images in an after-school setting? We used qualitative research methods to collect data and thematic analysis to analyse data. Findings reflect how students discussed identity, bullying and aggression, socioeconomic status, materialism and consumerism.

show abstract

What's Our Position? A Critical Media Literacy Study of Popular Culture Websites With Eighth-Grade Special Education Students

Cited by 30 publications

References 19 publications

What Is Going Through Your Mind? Thinking Aloud as a Method in Cross-Cultural Psychology

What Is Going Through Your Mind? Thinking Aloud as a Method in Cross-Cultural Psychology

Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje

Critical Media Literacy for Elementary Students in an After-School Programme

Contact Info

Product

Resources

About