Uticaj Povećane Tjelesne Težine Za Nastanak Krvnog Pritiska (Arterijske Hipertenzije)

Abstract

Danas je debljina jedan od najvažnijih javno-zdrastvenih problema, koja ima globalni karakter epidemijskih razmjera u cijelom svijetu. Prevalencija debljine od 10-40% u značajnom je porastu širom Europe. Povećanja oboljenja gojaznih osoba od arterijske hipertenzije znatno se povećavaju i materijalni troškovi u ostvarivanju zdravstvene zaštite (liječenja, rehabilitacije, naknade za trajni invaliditet). Analizirani su kartoni Opće službe Doma zdravlja Velika Kladuša u okviru edukacije PAT programa, oboljelih od hipertenzije starosne dobi pacijenata od 19. do 65. godina života, postavljena je hipoteza da se dokaže "da li postoji uzročno-posljedična veza između povišenog BMI-a i arterijske hipertenzije kao oboljenja".Istraživačka hipoteza: BMI (Body mass index) veći od 27, direktno je povezan sa povišenjem krvnog tlaka i razvoja oboljenja kao što je arterijska hipertenzija.Nulta hipoteza: BMI (Body mass index) kao odabrani senzor za arterijsku hipertenziju, nema nikakvog uticaja na kardiovaskularni sistem i ne dovodi do povišenja krvnog tlaka. Hipotezu smo formulirali metodom uzajamne varijacije, tj. povišen indeks tjelesne mase na jednoj i arterijska hipertenzija na drugoj strani.U Općoj službi Doma zdravlja Velika Kladuša, evidentirano je za 2010. godinu 1626 pacijenata oboljelih od arterijske hipertenzije sa različitim indeksom tjelesne mase BMI. Stopa morbiditeta za arterijsku hipertenziju u 2010. godini iznosi 54,2 %. Prosječan BMI iznosi 33,2 (srednja aritmetička sredina) što je signifikantno odstupanje dobijenog rezultata od zadanog "zlatnog standarda" koji iznosi 22. Vrijednost X2 kvadrat testa od 4,2 u unaprijed odabranom nivou signifikantnosti p=0,05 uz stepen slobode od 1 (N-1=1), direktno je potvrđena istraživačka hipoteza. U razumijevanju gojaznosti, povišenog BMI-a i arterijske hipertenzije kao vodećeg masovnog nezaraznog oboljenja važno je znati da su socijalno-ekonomski, kulturni, biološki i genetički faktori oduvijek bili važni u određivanju i unosa i trošenja energije. Zajedno s pušenjem, stresovima, pretjeranom konzumacijom alkohonih pića i nedovoljnom tjelesnom aktivnosti, gojaznost pripada u grupu riziko faktora koji povećavaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, bolest disajnih organa i mnoge druge. Većina tih oboljenja povezana je s ekonomskim razvojem, životnim stilom, kao što je npr. nepravilna ishrana, i starenjem, a često se mogu spriječiti uvođenjem prijedloga mjera kroz: A. Ciljeve politike. B. Kontrolu radnog procesa.