SAŽETAK Autori polaze od premise da je sekundarno stanovanje važno pitanje u razvoju lokalne zajednice, napose kada je riječ o otoku koji je pod snažnim utjecajem ograničenosti prostora. Namjera je rada ukazati na čimbenike koji su utjecali na evoluciju sekundarnog stanovanja na otoku Čiovu kao i na posljedice tog fenomena. Za potrebe ovog istraživanja prikupljena je dokumentacija turističke zajednice, fotodokumentacija i provedeni su polustrukturirani dubinski intervjui s mjesnim informatorima. Na osnovu podataka autori su evoluciju sekundarnog stanovanja na Čiovu podijelili u pet osnovnih faza, koje kronološki prate razvoj fenomena od 1960-ih godina do suvremenog razdoblja. Tijekom različitih faza mijenjali su se motivi odabira Okruga Gornjeg kao destinacije za sekundarno stanovanje -od očuvanosti okoliša, ugodne klime, mira, zatim prenamjene drugog doma u primarni dom i u suvremenom razdoblju do shvaćanja drugog doma kao investicije i potvrde društvenog statusa. Zaključuje se na osnovu intervjua da su promjene i razvoj sekundarnog stanovanja ocijenjeni uglavnom pozitivno.