2015
DOI: 10.21301/eap.v10i3.4
|View full text |Cite
|
Sign up to set email alerts
|

The Work of Jovan Cvijić and Vladimir Dvorniković through the Prism of Serbian Archaeology

Abstract: Apstrakt: U ovom radu cilj nam je 1) preispitivanje veze između kulturno-istorijske arheologije u Srbiji i kulturnih pojasa Jovana Cvijića, kao i 2) pokušaj razumevanja genealogije ideje kontinuiteta u srpskoj arheologiji. Odnosno, dovešćemo u pitanje, na prvi pogled, vrlo logičnu pretpostavku da je kulturno-istorijska arheologija kod nas iskoristila temelje koje je Cvijić postavio, bilo da je reč o kulturnim pojasima ili o kontinuitetu. Ispostaviće se da su arheolozi propustili Cvijićevu lekciju antropogeogra… Show more

Help me understand this report

Search citation statements

Order By: Relevance

Paper Sections

Select...
1
1
1

Citation Types

0
0
0
4

Year Published

2016
2016
2021
2021

Publication Types

Select...
3

Relationship

1
2

Authors

Journals

citations
Cited by 3 publications
(4 citation statements)
references
References 3 publications
0
0
0
4
Order By: Relevance
“…Iz biografskih skica o Vasiću koje se prenose u tradiciji srpske arheologije do danas, Vasićeva edukacija iz oblasti klasične arheologije se smatra jednom vrstom određenja koje je njegove interpretacije odvukla u smeru pogrešnog datiranja Vinče i proglašenja ovog praistorijskog lokaliteta grčkom kolonijom iz VI veka pre naše ere (Nikolić i Vuković 2008;Ružić 2013;Palavestra, Milosavljević 2015;Novaković 2015, 114−118). Odatle proističe da Vasićeva pogrešna kontekstualizacija Vinče proizilazi iz ,,sirenskog zova" klasičnog obrazovanja i sasvim neadekvatnih mogućnosti koje su mogla pružiti arheološka iskopavanja u Srbiji.…”
Section: Kultna Inicijacijaunclassified
See 1 more Smart Citation
“…Iz biografskih skica o Vasiću koje se prenose u tradiciji srpske arheologije do danas, Vasićeva edukacija iz oblasti klasične arheologije se smatra jednom vrstom određenja koje je njegove interpretacije odvukla u smeru pogrešnog datiranja Vinče i proglašenja ovog praistorijskog lokaliteta grčkom kolonijom iz VI veka pre naše ere (Nikolić i Vuković 2008;Ružić 2013;Palavestra, Milosavljević 2015;Novaković 2015, 114−118). Odatle proističe da Vasićeva pogrešna kontekstualizacija Vinče proizilazi iz ,,sirenskog zova" klasičnog obrazovanja i sasvim neadekvatnih mogućnosti koje su mogla pružiti arheološka iskopavanja u Srbiji.…”
Section: Kultna Inicijacijaunclassified
“…Ideju o dubokom iskonskom kulturnom supstratu, koji nedefinisanim, ali snažnim silama zrači i prožima na sve kulture i stanovnike Balkana prihvatili su i razradili drugi. Ovakva konceptualizacija dobila je popularnost i vidljive obrise zahvaljujući uticajima ideja Milana Budimira, Veselina Čajkanovića, Nika Županića i Vladimira Dvornikovića, ali i mlađih generacija u srpskoj i jugoslovenskoj arheologiji 6 (za kritičke osvrte na pitanja kontinuiteta u srpskoj arheologiji v. Palavestra 2011, 581−589;Kuzmanović 2012;Mihajlović 2013, 779−798;Milosavljević 2012, Kuzmanović i Babić 2015Palavestra i Milosavljević 2015).…”
Section: Poučna Istrajnostunclassified
“…U okviru tih studija istraživani su različiti koncepti, načini na koji su korišćene ideje o prošlosti, konteksti interesovanja pojedinaca kako u akademskoj zajednici, tako i van nje. Ipak, specifično bavljenje konceptom autoriteta u arheologiji deo je retkih studija koje su se bavile istorijom discipline i istorijom ideja u arheologiji (Palavestra 2013;Palavestra i Milosavljević 2015;Palavestra and Babić 2016). Dosadašnje analize proizvodnje znanja i transfera ideja kroz istoriju discipline pokazale su da autoriteti snažno oblikuju produkciju znanja u arheologiji i određuju načine na koji su artikulisana specifična znanja o prošlosti.…”
Section: N ć 750unclassified
“…Aleksandar Palavestra i Monika Milosavljević poslednjih su godina nizom tekstova argumentovano pokazali da je srpska (paleo)balkanologija dvadesetog veka obeležena idejom duhovnog i kulturnog kontinuiteta (Palavestra 2011a(Palavestra , 2011b(Palavestra , 2012(Palavestra , 2013Milosavljević 2012Milosavljević , 2013Milosavljević , 2017Milosavljević , 2020Palavestra i Milosavljević 2015). Naime, brojni istraživači istorije i praistorije Balkana -Niko Županić, Vladimir Dvorniković, Veselin Čajkanović, Miloje Vasić, Milan Budimir, ali i kasniji Milutin Garašanin i Dragoslav Srejović (preliminarnom spisku bi svakako trebalo dodati i Miloša Đurića i Vojina Matića) -sagledavali su Balkan kao prostor na kome kulturne, jezičke ili materijalne forme nikada uistinu ne umiru, iako se neprestano menjaju.…”
unclassified