The Stress Experience and Mental Health among Persons with Physical Disabilities: A Minority Stress Perspective

Abstract

KLJUČNE RIJEČI / KEY WORDS: Tjelesni invaliditet / Physical disability Manjinski stres / Minority stress Diskriminacija / Discrimination Mentalno zdravlje / Mental healthOsobe s tjelesnim invaliditetom često doživljavaju različite oblike diskriminacije te imaju povećan rizik za višu razinu stresa i negativnih ishoda mentalnog zdravlja. Do sada je stresno iskustvo osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bilo slabo istraženo. Korištenjem manjinskog stresa kao konceptualnog okvira ovog istraživanja, cilj je bio istražiti iskustvo stresa kod osoba s tjelesnim invaliditetom i ispitati ulogu diskriminacije u oblikovanju tog iskustva te posljedične povezanosti s mentalnim zdravljem. U ovom su istraživanju provedeni individualni intervjui sa šest odraslih osoba s tjelesnim invaliditetom. Transkribirani intervjui analizirani su induktivno koristeći konstantan usporedni pristup. Sudionici su izvijestili kako su različiti stresori povezani s njihovim iskustvom življenja s tjelesnim invaliditetom negativno utjecali na njihov osobni osjećaj dobrobiti. Nadalje, sudionici su opisali brojna iskustva u kojima su posljedice diskriminacije, uključujući fizičku nepristupačnost, socijalnu izolaciju i ograničene mogućnosti zapošljavanja, izravno utjecali na njihovo iskustvo stresa. Preliminarna analiza ukazuje da manjinski stres pruža koristan okvir kroz koji se može dodatno ispitati i bolje razumjeti jedinstvene stresore koje doživljavaju osobe s tjelesnim invaliditetom i ulogu koju ima diskriminacija u njihovom iskustvu stresa. / Persons with physical disabilities often experience various forms of discrimination UVODStres označava stanje narušene psihičke i tjelesne ravnoteže pojedinca koje nastaje pri osjećaju ugroženosti ili subjektivnom doživljaju nemogućnosti suočavanja i prilagodbe zahtjevima okoline. Izvori stresa (stresori) u svakodnevnom životu mogu proizlaziti iz situacija vezanih uz pojedinca (individualni stresori) ili iz samog društva (socijalni stresori), a stres se prepoznaje kao univerzalno iskustvo (1,2). Istraživanja pokazuju da su osobe s invaliditetom kao skupina i pojedinačno izložene širem rasponu stresora od onih kojima su izložene osobe bez invaliditeta (3). Dodatni stres s kojim se suočavaju članovi određene manjinske skupine (u ovom slučaju, osobe s invaliditetom) nazvan je manjinskim stresom (4). Koncept manjinskog stresaPrema Meyer (4), manjinski stres je pretjerani stres koji doživljavaju pojedinci iz stigmatiziranih društvenih kategorija, koji je rezultat njihovog manjinskog položaja. Manjinski stres je kroničan (odnosi se na relativno stabilne društvene i kulturne strukture) i društveno je utemeljen (proizlazi iz društvenih procesa i struktura izvan pojedinca) (4). Meyer (4) navodi da se među manjinskim skupinama različiti procesi stresa povezani s pripadnošću tim skupinama pridodaju općim ili univerzalnim stresorima te na taj način zahtijevaju dodatnu prilagodbu te proizvode negativne ishode povezane s mentalnim zdravljem. Meyer se u objaš-njavanju koncepta manjinskog stresa posebno usmjerava na teoriju so...

Academic Coverage of Social Stressors Experienced by Disabled People: A Scoping Review

“…Social stress theory is increasingly engaged with in conjunction with marginalized groups [69,70,97,140,141], and minority stress models [96,97,[237][238][239] are increasingly applied to disabled people [98,144,145]. We found two abstracts that applied the minority stress model [145,202]. More studies could use that lens to discuss the social stressors disabled people experience.…”

“…Other phrases used were: visually impaired people [184]; in the blind [185]; blind patient [186]; going blind [187]; people with disabilities [4,188,189]; individuals with disabilities [145,190]; wheelchair bound people [188]; those confined to wheelchairs [188]; wheelchair user [191,192]; persons with incomplete spinal cord injury [193]; children and adolescents with sickle cell [194,195]; students with dyslexia [196]; athletes with a disability [197]; working disabled population [198]; youth with chronic pain [199]; chronic disability [200]; the physically disabled [201]; persons with physical disabilities [202]; ado-lescents with intellectual disability [203]; people with mild intellectual disabilities [204]; and people with intellectual disabilities [205] and learning disabilities [206].…”

“…Two studies employed the minority stress model to engage with the stress of disabled people [145,202]. One study applied the minority stress concept to identify unique stressors for disabled people, arguing that "although disabled people are at high risk of high level of stress that the stress experience of persons with disabilities has not been studied extensively" [202] (p. 26) and therefore performed interviews with disabled people to explore their stress experience, the consequences of that experience, and the role of discrimination such as physical inaccessibility, social isolation, and limited employment opportunities in this experience [202].…”

“…Two studies employed the minority stress model to engage with the stress of disabled people [145,202]. One study applied the minority stress concept to identify unique stressors for disabled people, arguing that "although disabled people are at high risk of high level of stress that the stress experience of persons with disabilities has not been studied extensively" [202] (p. 26) and therefore performed interviews with disabled people to explore their stress experience, the consequences of that experience, and the role of discrimination such as physical inaccessibility, social isolation, and limited employment opportunities in this experience [202]. The second one covered "proximal (e.g., internalized stigma, self-concealment) and distal (e.g., harassment, violence and discrimination) minority stress among people with disabilities" and provided recommendations for "research, and policy, including strategies for addressing both internalized ableism and disability-related discrimination and harassment" [145] (p. 183).…”

Iskustvo svakodnevnog življenja ljevorukih osoba

“…Masud i Ajmal 23 sažimaju vjerovanja iz cijelog svijeta u kojima su se tijekom povijesti pojavljivali slični opisi lijeve ruke kao nesavršene, bogohulne, nečiste, znaka zla i slično. Ovaj pritisak većinske populacije da se manjinska populacija konformira, odnosno prilagodi većini dobro je poznat u literaturi 24,25 te je u suprotnosti sa socijalnim teorijskim modelima 26 koji ukazuju da je zadatak društva prilagoditi se različitima u tom društvu (posebice kad je ta različitost izvan kontrole utjecaja pojedinaca, kao što su zdravstvene ili razvojne teškoće, invaliditet ili demografske karakteristike), umjesto očekivanja da se manjinske, često ranjive skupine prilagođavaju većini. Osjećaj zabrinutosti za uključenost u većinsku zajednicu vidljiv je i kod bližnjih koji strahuju da njihova ljevoruka djeca neće biti prihvaćena ili će im biti teže u životu (odskakat ćeš od društva, rugat će ti se).…”