Slobodno vrijeme kao "prostor" razvijanja vrijednosti u učenika

Abstract

SAŽETAK Razvoj djece i mladih moguće je sveobuhvatnije promatrati iz perspektive užeg i šireg društvenog okruženja koje utječe na njihovu socijalnu i društvenu prilagodbu. Za uspješan i pozitivan njihov razvoj važna je interakcija individue i okruženja, pri čemu socijalizacija čini ključni okvir za prihvaćanje i usvajanje vrijednosti i društveno poželjnih normi ponašanja. Sadržaji i aktivnosti u slobodnom vremenu mogu se povezati s nizom pozitivnih obrazovnih, društvenih i razvojnih ishoda u učenika.KLJUČNE RIJEČI: slobodno vrijeme, učenik, vrijednosti, odgoj POVIJESNI ASPEKTI SLOBODNOG VREMENAPromatramo li slobodno vrijeme u kontekstu suvremenog društva, vidimo ga kao vrijeme u kojemu se čovjek prepušta aktivnostima po vlastitom izboru. Međutim, težnja za odmorom i osobnom afirmacijom u slobodnom vremenu, nekada je zbog prevlasti radnog vremena nad slobodnim, bila skoro nedostižna. Slobodno vrijeme javlja se s pojavom civilizacije. S aspekta razvoja društva, od nastanka plemenskih zajednica do suvremene svakodnevnice, uočava se prisutnost i značaj slobodnog vremena u životu čovjeka. U svom razvojnom slijedu slobodno vrijeme prošlo je nekoliko faza:1. dominaciju slobodnog vremena bez pojma i prakse rada u izrazima primitivnih kultura; 2. neograničeno i nedefinirano radno i slobodno vrijeme; 3. prevlast radnog nad slobodnim vremenom; 4. skraćenje radnog i stalno povećanje slobodnog vremena. (Previšić, 2000, 405). U prvobitnim društvima najveći dio vremena bio je "utrošen" na rješavanje egzistencijalnih potreba, ali brojni arheološki nalazi, poput crteža u

Teacher Stress and Free Time as a Space for Dealing with Stress

“…In modern society, the prevalence of work obligations and working hours sometimes make it difficult for individuals to realise personal affirmations and the need for rest in their free time (Valjan Vukić, 2013). Indeed, free time, when individuals are free from all obligations, should make them happy and allow them to develop their own abilities (Previšić, 2000).…”

Uloga slobodnog vremena i društvenih mreža u samoprocjeni kvalitete života učenika višeg sekundarnog obrazovanja

“…To je vrijeme intime u kojem pojedinac istražuje vlastite potencijale i nadoknađuje sve ono što je prema njegovoj prosudbi nužno ostvariti kako bi se osjećao cjelovitim i kompetentnim (Arbunić, 2002). Čovjek je oslobođen svake obveze s naglaskom da u tom vremenu pokušava razviti svoje sposobnosti (Valjan-Vukić, 2013). Prema trećoj orijentaciji, slobodno vrijeme nema osobnu kvalitetu nego je određeno vanjskim činiteljima koji usmjeravaju njegovo korištenje i oblikuju sadržaje.…”