Pojam ubrojivosti u kaznenopravnoj teoriji, zakonodavstvu i praksi

Abstract

Kazneni zakon ubrojivost određuje kao jedan od sastojaka krivnje. Taj pojam zakon ne definira, ali zato definira neubrojivost (čl. 24.), samoskrivljenu ubrojivost (čl. 25.) i bitno smanjenu ubrojivost (čl. 26.). U radu se prvo obrađuje pojam neubrojivosti, osobito njegova „biopsihološka“ i „normativna“ sastavnica. Raspravlja se i o odnosu suca i psihijatra pri utvrđivanju ubrojivosti. Nakon toga se analiziraju pojmovi bitno smanjene ubrojivosti i samoskrivljene neubrojivosti, pri čemu se razmatraju „model iznimke“ i „model bića djela“. U završnom dijelu rada raspravlja se o mogućnosti izricanja sigurnosnih mjera neubrojivim osobama de lege lata i de lege ferenda. U cijelom se radu kritički analiziraju sudske odluke vezane uz navedene zakonske i teorijske institute.

The diversity of measures proscribed measures for offenders with mental health issues

“…20,21 Važno je imati na umu da postojanje psihijatrijske bolesti ne potvrđuje automatski neubrojivost osobe i da mnogi kažnjavani, ubrojivi počinitelji boluju od psihijatrijskih bolesti, te u najčešćem slučaju imaju i komorbiditetne dijagnoze koje zahtijevaju liječenje. 10 Tako se često u zatvorskim sustavima može susresti sa suicidalnošću, PTSP-om, poremećajima ličnosti, ovisnostima, depresijom i psihotičnim, te psihoorganskim poremećajima. 22 Postojanje duševne bolesti (ili neke duševne smetnje) samo je preduvjet za utvrđivanje neubrojivosti, ali ne i dostatan uvjet za to.…”

Psihijatrijska Vještačenja I Utvrđivanje Neuračunljivosti

“…pitanje. Neuračunljivost se utvrđuje jedino kada se pojavi sumnja da je učinitelj u vrijeme učinjenja djela duševno bolestan 10 .…”

“…Ukoliko se prihvati definicija neuračunljivosti kao nesposobnosti učinitelja da u vrijeme izvršenja djela shvati značaj tog djela ili da upravlja svojim postupcima usljed trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja, može se zaključiti da se neuračunljivost sastoji iz tri elementa: 1) nedostatak intelektualne moći (nemogućnost shvatanja značaja svog djela), 2) nedostatak voluntarističke moći (nemogućnost upravljanja svojim postupcima) i 3) 10 Kojović R., Uračunljivost kao element krivice, Bilten Vrhovnog suda Crne Gore, Dan Crnogorskog sudstva 29.X.2006., Podgorica, 2006., str. (34-46) 35.…”

Kaznenopravno i kriminološko poimanje „delinkventnog“ nasilja u Hrvatskoj

“…Iako potreba za konceptualizacijom svijeta ima svoje ishodište u društvenoj zbilji te su rijetki fenomeni u društvenim znanostima koji su potpuno lišeni kognitivne konceptualizacije, a kao što je to moguće u medicini ili fizici, fizičko nasilje 16 zasigurno je jedan od onih društvenih fenomena koji zbiljski egzistira kao nedvojben objekt naših osjetila, konceptualizirali ga mi ili ne.…”

“…15 Kornhauser 1999. 16 U ovom radu, kada govorimo o nasilju, govorimo isključivo o fizičkom nasilju, o čemu će biti više govora u četvrtom dijelu rada koji se bavi definicijom nasilja. U odnosu na pregled mogućih definicija nasilja te interdisciplinarnoga diskursa na temu i vezano uz temu nasilja upućujemo na primjerice Heitmeyer; Hagan 2003. gotovo mehaničkom preuzimanju normativnog poimanja nasilja, koje je zbiljska društvena pojava.…”