Nadležnost, nadležna tijela i postupci prema Uredbi (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju

Poretti, Paula

doi:10.30925/zpfsr.37.1.20

Cited by 3 publications

(2 citation statements)

References 0 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…4 or to the rule on 23 subsidiary jurisdiction of Art. 10(1) of ESR 29 (both of which establish the jurisdiction for the succession as a whole). Logically, it cannot be applied in the cases in which the Croatian court has jurisdiction, under Art.…”

Section: Jurisdiction Of a Croatian Court In Respect Of Assets Locatementioning

confidence: 99%

Some Remarks on Prevention and Resolution of Positive Jurisdiction Conflicts Between Croatian (Member State) and Serbian Courts in Crossborder Succession Cases – From Croatian (Eu) and Serbian Point of View

Đorđević

2020

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

Section: Jurisdiction Of a Croatian Court In Respect Of Assets Locatementioning

confidence: 99%

Some Remarks on Prevention and Resolution of Positive Jurisdiction Conflicts Between Croatian (Member State) and Serbian Courts in Crossborder Succession Cases – From Croatian (Eu) and Serbian Point of View

Đorđević

2020

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Nakon uvodnih napomena o predmetu i metodologiji istraživanja, u radu se nastoji odrediti nasljednopravna stvar s prekograničnim elementom, materijalno područje primjene Uredbe te odnos prema drugim europskim uredbama, u prvom redu Uredbi Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima (u daljnjem tekstu: Uredba 2016/1103) (v. infra ad 2.). 7 Potom slijedi dio o načelu jedinstva ostavine, na kojem počiva Uredba, a u kojem se raspravlja o određenim pitanjima postojanja imovine koja čini ostavinu u trećim državama, posebice susjednim postjugoslavenskim državama (v. infra ad 3.). U četvrtom dijelu rada o nadležnosti, analiziraju se i raspravljaju pitanja određivanja uobičajenog boravišta u praksi, izazovi s kojima se susreću nadležna tijela pri utvrđivanju nadležnosti (ali u načelu, i mjerodavnog prava) temeljem te poveznice, kao i određena implementacijsko-praktična pitanja uz sporazum o nadležnosti.…”

Section: Uvod: Određenje Predmeta I Metodologije Istraživanjaunclassified

Nasljednopravna stvar s prekograničnim elementom i nadležnost u okviru Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju

Kramar

2020

Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (Online)

View full text Add to dashboard Cite

After four years since Regulation (EU) No 650/2012 of the European Parliament and of the Council of 4 July 2012 on jurisdiction, applicable law, recognition and enforcement of decisions and acceptance and enforcement of authentic instruments in matters of successions and on the creation of a European Certificate of Succession has been implemented, in the paper certain theoretical, as well as implementationpractical issues will be analysed and discussed, based on the results of an empirical study on the implementation of the Regulation in Croatia and Slovenia during May – September 2019. The aim of the research is to detect and analyse the deficiencies of the existing normative regulation and problems in the implementation of the Regulation through the analysis of the normative framework of the Regulation, as well as European and national, Croatian and Slovenian implementing regulations and the experience of three groups of Croatian and Slovenian practitioners (judges, notaries, attorneys-at-law). After introductory remarks on the subject matter and methodology of the research, in the paper the succession matter with a cross-border element, the material scope of the Regulation and its relation to other European regulations are determined. Then follows the part of the paper on the principle of the unity of the estate, in which certain issues with situations of the existence of property constituting the estate in third states are discussed, especially in neighbouring post-Yugoslav states. Within the fourth part of the paper on the jurisdiction, the issues of determining the habitual residence in practice, the challenges faced by the competent authorities in determining jurisdiction based on that link are analysed and discussed, as well as specific issues with the agreement on the choice-of-court. Challenging situations of double lis pendens in Member States are also discussed, as a consequence of the duty of a competent authority in some Member States, such as Croatia and Slovenia, to initiate succession proceedings ex officio if immovable property is located in its territory. The final part of the paper contains a summary synthesis of the main research results, as well as some reflections on the coherent implementation of the Regulation in Croatia and Slovenia, and consequently in other Member States.

show abstract

ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU

Radoja

2019

View full text Add to dashboard Cite

Sažetak:Nasljeđivanje bi trebalo biti uređeno predvidljivim pravom koje je s njime blisko povezano. Radi izbjegavanja fragmentacije nasljeđivanja i pravne sigurnosti, to bi pravo trebalo uređivati cjelokupno nasljeđivanje, odnosno, cijelu ostavinu, bez obzira na to je li ta imovina pokretna ili nepokretna i je li smještena u nekoj državi članici Europske unije ili u državi koja nije njezina članica, odnosno trećoj državi. Uredba (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju u većini slučajeva slijedi navedenu ideju načela jedinstva nasljeđivanja, međutim, od nje odstupa prije svega kada su u postupak nasljeđivanja uključene treće države. Naime, u slučajevima povezanim s trećim državama, uspostavljanje podudarnosti između nadležnosti i mjerodavnog prava pokazalo se nemogućim, budući da raspodjela nadležnosti među sudovima država članica sukladno toj Uredbi ne uzima u obzir mogućnost da u takvim slučajevima imaju potpunu nadležnost sudovi trećih država s kojim nasljeđivanje ostvaruje značajnu povezanost. U tim slučajevima stoga može doći do fragmentacije nasljeđivanja podjelom nadležnosti na sudove države članice i sudove trećih država, a što sa sobom nosi opasnost paralelnih postupaka s moguće različitim ishodima. Cilj rada je analizirati u kojim sve slučajevima na temelju Uredbe o nasljeđivanju dolazi do fragmentacije nasljeđivanja i jesu li takva odstupanja opravdana te predložiti moguća rješenja. Zaključno se stoga predlažu izmjene koje bi omogućile strankama da se sporazume da su sudovi trećih država odabranog prava i nadležni za rješavanje pitanja nasljeđivanja, pod uvjetom da su ti sudovi tada nadležni za odlučivanje o nasljeđivanju u cjelini. Osim toga, uvođenje u Uredbu o nasljeđivanju posebnih pravila o priznavanju i izvršenju odluka o nasljeđivanju donesenih od sudova trećih država osiguralo bi veću razinu ujednačenosti u tretiranju trećih država u odnosu na države članice Europske unije i time osiguralo i veći stupanj uvažavanja jedinstvenog pristupa nasljeđivanju kao jednog od njegovih temeljnih načela. Ključne riječi: načelo jedinstva nasljeđivanja, Uredba o nasljeđivanju, nadležnost, mjerodavno pravo, treće države Pregledni znanstveni rad UDK 347.65:061.1(4-67EU) 341.98:347.65

show abstract

Nadležnost, nadležna tijela i postupci prema Uredbi (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju

Cited by 3 publications

References 0 publications

Some Remarks on Prevention and Resolution of Positive Jurisdiction Conflicts Between Croatian (Member State) and Serbian Courts in Crossborder Succession Cases – From Croatian (Eu) and Serbian Point of View

Some Remarks on Prevention and Resolution of Positive Jurisdiction Conflicts Between Croatian (Member State) and Serbian Courts in Crossborder Succession Cases – From Croatian (Eu) and Serbian Point of View

Nasljednopravna stvar s prekograničnim elementom i nadležnost u okviru Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju

ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU

Contact Info

Product

Resources

About