Model refleksivne prakse – učinkovit način stručnoga usavršavanja u području upravljanja razredom

Abstract

Promjena paradigme profesionalnoga razvoja učitelja, posebno reorganiziranje stručnoga usavršavanja, predstavlja važan preduvjet uvođenju pozitivnih promjena u školsku praksu. Refleksivna se praksa smatra učinkovitim načinom stručnoga usavršavanja. Upravljanje razredom i ostvarivanje discipline područje je odgojno-obrazovnoga rada u nastavi koje se tradicionalno smatra najvećim izazovom, a u stručnom je usavršavanju učitelja prilično zanemareno. Cilj je istraživanja bio utvrditi postoji li razlika u samoprocjeni ponašanja i zadovoljstvu poslom učitelja u upravljanju razredom i disciplinom s obzirom na oblik njihova stručnoga usavršavanja: tradicionalni oblik nasuprot modelu refleksivne prakse. Istraživanje je obuhvaćalo neprobabilistički uzorak od ukupno 218 učitelja u RH podijeljen na eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Dobivene su značajne razlike: primjena refleksivne prakse (eksperimentalna skupina) utječe na pozitivniju samoprocjenu ponašanja i veće zadovoljstvo poslom u upravljanju razredom i disciplinom nego sama edukacija (kontrolna skupina). Rezultati impliciraju da se primjenom modela refleksivne prakse može učinkovito reorganizirati stručno usavršavanje i mijenjati paradigma profesionalnoga razvoja.

Using Kolb's Learning Model in Structured Types of Professional Education and Training for Teachers

“…Numerous research studies have shown that reflection and discussion with other teachers about their experiences regarding the pursuits of a modern school foster professional development better than reading books or attending lectures (Bognar, B., 2011, Bilač, Miljković, 2017.…”

Upravljanje razredom i disciplina u hrvatskom školstvu od 19. stoljeća do danas

“…Stoga, u posljednje vrijeme recentne teorije i relevantna istraživanja naglašavaju pozitivan utjecaj refleksivne prakse u upravljanju razredom i disciplinom na ponašanje učitelja i zadovoljstvo učiteljskim poslom. Prema Bilač i Miljković (2016) refleksivna se praksa učitelja smatra djelotvornim pristupom u upravljanju razredom i disciplinom te omogućuje kritičko promišljanje odgojno-obrazovne prakse. Rezultati njihova istraživanja su pokazali kako je primjena refleksivne prakse, za razliku od samog pohađanja edukacije o refleksivnoj praksi, rezultirala pozitivnijom samoprocjenom ponašanja i većim zadovoljstvom učitelja upravljanjem razredom i disciplinom u odnosu na samu edukaciju (Bilač i Miljković, 2016).…”

“…Prema Bilač i Miljković (2016) refleksivna se praksa učitelja smatra djelotvornim pristupom u upravljanju razredom i disciplinom te omogućuje kritičko promišljanje odgojno-obrazovne prakse. Rezultati njihova istraživanja su pokazali kako je primjena refleksivne prakse, za razliku od samog pohađanja edukacije o refleksivnoj praksi, rezultirala pozitivnijom samoprocjenom ponašanja i većim zadovoljstvom učitelja upravljanjem razredom i disciplinom u odnosu na samu edukaciju (Bilač i Miljković, 2016). Također, valja spomenuti kako pri Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoji program Refleksivna praksa u odgoju i obrazovanju koji osposobljava učitelje za samorefleksiju i osvještavanje o vlastitom radu.…”