Kritička analiza hrvatskog indeksa razvijenosti: tri tipa razvoja i njihov regionalni položaj

Marcelić, Sven

doi:10.3935/rsp.v22i3.1237

Cited by 3 publications

(1 citation statement)

References 1 publication

(2 reference statements)

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Prostorni pristup pokušava te podjele promatrati u pravom geografskom prostoru, a ne samo kroz osobne stavove pojedinaca. Do sada već postoji više doprinosa koji na ovaj ili onaj način pokušavaju promatrati geografsku utemeljenost hrvatske politike (Grdešić, 2013;Glaurdić i Vuković, 2015;Glaurdić i Vuković, 2016a;2016b;Marcelić, 2015;Henjak, 2019;Institut sinergije znanosti i društva, 2014). Ovaj se rad pridružuje tim doprinosima te pokušava pronaći one faktore koji su u dugoročnoj perspektivi oblikovali geografske političke identitete koje možemo vidjeti u svakodnevici.…”

Section: Marko Grdešićunclassified

Crvena i crna Hrvatska u dugoročnoj perspektivi

Grdešić

2021

Anali Hrvat. politol. druš. (Online)

View full text Add to dashboard Cite

Jedna od bolje utvrđenih činjenica hrvatske politike jest geografska podjela na sjeverozapadni dio zemlje koji glasa za lijeve opcije i jugoistočni dio zemlje koji glasa za desne opcije. Hrvatska u tom pogledu nije iznimka s obzirom na to da više zemalja u regiji i šire dijeli isto obilježje geografskog grupiranja različitih vrsta političkih identiteta. koji bi dugoročni faktori mogli objasniti taj prostorni raspored, podjelu zemlje na "crvenu" i "crnu" Hrvatsku? Ovaj rad koristi kvantitativnu analizu podataka na razini geografski definiranih jedinica kako bi istražio efekt triju grupa faktora: (1) razvojnog naslijeđa socijalističke Jugoslavije kakvo je ono bilo u trenutku raspada te države, (2) dubokih strukturnih, ekonomskih i demografskih promjena koje su se dogodile od kraja socijalističke Jugoslavije do danas i (3) dugoročnog naslijeđa Drugog svjetskog rata (1941-1945) i Domovinskog rata (1991-1995).

show abstract