Komercijalizacija i privatizacija visokog obrazovanja

Abstract

Pravni fakultet Sveučilišta u ZagrebuDanašnja javna sveučilišta su u krizi. Društvena uloga sveučilišta se preispituje, a nastaju i novi konkurenti. Ekonomija, tržište rada, politika postavljaju nove zahtjeve. Sveučilišta dobivaju i nove društvene zadatke. Na primjer, masovno sveučilišno obrazovanje ima i funkciju odgođene društvene maturacije, te društvene kontrole mladih u razdoblju pripreme za društvene uloge koje je samim time vremenski prošireno. Okolina nije samo lokalna već je globalna i internacionalna. U strategijama mnogih sveučilišta takva se situacija neprestano ponavlja.Posebno značajnim smatramo istaknuti dva elementa koja su važna za razumijevanje promjene, a ujedno predstavljaju dodatni argument shvaćanju da se okolišni uvjeti brzo mijenjaju. To su komercijalizacija i privatizacija visokog obrazovanja. Privatizacija (Altbach, Levi, 2007.) znači ne samo to da se obrazovanje smatra privatnom i lukrativnom inicijativom, što je recimo karakteristično za američku tradiciju, već je i posljedica strategije rastakanja socijalne države. Načela i shvaćanja nove javne uprave (new public administration) preporučuju povlačenje države iz sektora kao što su obrazovanje, zdravstvo ili socijalna skrb. Država je prema takvom neoliberalističkom konceptu zadužena za red (poredak) i treba se ustrojiti prema načelima dobre vlasti (good governance) te treba obavljati manje zadataka, ali kvalitetnije. Promjena je dakle u tome da država-ne samo da dozvoljava, već i potiče, na području visokog obrazovanja privatno sudjelovanje, investicije, partnerstvo te nezavisne privatne institucije obrazovanja i njegovo financiranje. Od korisnika (studenata) traži se participacija. Usluge se sve češće nazivaju proizvodima i na takvom tržištu prilagođavaju se mogućnostima prodaje. Ta promjena nema samo pozitivan efekt smanjenja opterećenja državnog proračuna, već i mnoge negativne socijalne i pedagoške posljedice. Kvaliteta znanja postaje upitna, zaustavlja se vertikalno socijalno napredovanje sposobnih, izvrsnost se simulira, izostaje pridobivanje kandidata za zahtjevne studije. Sve to posebno pogađa zemlje u tranziciji te pojedina znanstvena područja. Privatizacija je proces koji je uzeo maha i objektivno potiče konkurenciju javnih i privatnih učilišta. Njihova upravljačka struktura vrlo je različita: privatna imaju jednostavnu strukturu s naglaskom na hijerarhijsko vodstvo, javna imaju složenu strukturu koja uključuje tradiciju utjecaja države, participaciju studenata i veću širinu područja, te dublji intenzitet znanstveno-istraživačke komponente.Komercijalizacija je paralelan proces. Državna sredstva za obrazovanje smanjuju se, a prodiranje tržišnog principa znači da se obrazovanje pojavljuje kao tržišni proizvod. Štoviše, moderno društvo upravo studiranje smatra pretpostavkom za obavljanje važnih poslova u društvu. Na tržištu rada bolje prolaze obrazovani. Mnoge poslove, a takvih je sve više, mogu obavljati samo visoko obrazovani. Socijalni status pretpostavlja visoko obrazovanje. Dakle, proizvod -visokoškolska diploma može se »...