Interferencija Hrane I Lijekova

Abstract

Interferencija hrane i lijekova je uzajamno slabljenje, jačanje ili poništenje djelovanja lijeka ili nutrijenata iz hrane. Lijekovi imaju puno veći i značajniji utjecaj na ishranu i prehrambeni status osoba, nego što hrana utječe na djelotvornost lijekova. Gotovo svaki lijek, više ili manje, utječe na metabolizam pojedinih nutritivnih tvari. Interakcija hrane i lijekova obično se javlja kroz tri različite vrste mehanizama: hrana može povećati stopu ili opseg apsorpcije lijeka, smanjiti stopu ili opseg apsorpcije ili imati izravan farmakološki učinak. Ishrana je značajan faktor održavanja tjelesnog i duševnog zdravlja i radne sposobnosti ljudi. Hrana, odnosno njeni sastojci – proteini, masti, ugljikohidrati, mineralne supstance i vitamini), imaju važne (dolje navedene) fiziološke funkcije:1. plastična uloga, tj. izgradnja ćelija i tkiva i proizvodnja tjelesnih tečnosti,2. oslobađanje toplote, tj. kalorija potrebnih za energetske rashode organizma,3. biohemijska regulisanja metabolizma materija u organizmu.Odnos hrane i lijekova, i obrnuto, poznat je već od najstarijih historijskih razmatranja. Danas, kad farmaceutska industrija postaje sve jača i kad na raspolaganju imamo mnoštvo najrazličitijih lijekova različitog hemijskog sastava, taj odnos postaje sve značajniji i izraženiji. Dugo je već poznato da pojedini lijekovi koče, a drugi pospješuju i pojačavaju iskoristivost i razgradnju hrane. Isto tako nam je poznato da pojedine vrste hrane mogu umanjiti ili pojačati efektivnost djelovanja pojedinih vrsta lijekova. Hrana, dakle, može utjecati na apsorpciju, metabolizam i ekskreciju lijeka, a jednako tako lijek može utjecati na digestiju (varenje hrane), metabolizam, apsorpciju i ekskreciju hranjivih sastojaka.