Hrvatska mikrotoponimija u Mađarskoj – u Pomurju, Podravini i u gradišćanskih kajkavaca

Abstract

Ovo je prethodno priopćenje o temi, koja je vrlo opsežna i slojevita, o kojoj će trebati izraditi više radova, a najbolje bi bilo izraditi barem 1-2 disertacije. To je hrvatska mikrotoponimijia u Mađarskoj, i to u Pomurju (Županija Zala), u Podravini (Županija Šomođ – Somogy), te mikrotoponimija gradišćanskih kajkavaca, na Nežiderskom / Niuzaljskom jezeru (Neusiedler See, Fertő tó) na sjeverozapadu Mađarske (Đursko-mošonsko-šopronska županija – Győr-Moson-Sopron megye). U Pomurju je desetak sela, od kojih neka imaju većinom hrvatska imena. gdje hrvatski govori pripadaju međimurskom dijalektu, i to donjem (istočnom) poddijalektu. Uz austrijski granicu dva su kajkavska sela (Homok / Umok i Vedešin / Hedešin), koja pripadaju gradišćanskohrvatskom krugu. Bez obzira na porijeklo, već je Ivšić pokazao da je velika sličnost tih govora s međimurskima. To je hrvatska kajkavska mikrotoponimija u Mađarskoj, koje ima nešto i u Podravini, gdje je većinom štokavska. Kad se obrađuje mikrotoponimija pojedinih sela u Podravlju, treba obraditi svu, bez obzira je li kajkavska ili štokavska.

Grgur Mekinić i jezik njegovih pjesmarica Duševne pesne… 1609. i 1611.

“…Amhagen). Porijeklom tih kajkavaca bavio se Mijo Lončarić 1990. On dolazi do zaključka da je njihov jezik, u prvom redu, povezan s iseljenicima iz Međimurja i Prekmurja, ali i sa srednjom Slavonijom (Lončarić 1990: 158, i Karta kajkavskoga narječja u istoj knjizi).…”