Glomerular diseases: a review of the literature and of the epidemiology of biopsy proven glomerular diseases diagnosed in KBC Rijeka

Abstract

Sažetak. Glomerularne bolesti mogu biti uzrokovane hemodinamskim promjenama, infekcijom, nepravilnim imunološkim odgovorom, nasljednim metaboličkim poremećajima, djelovanjem toksičnih tvari, a katkada uzrok ostaje skriven. Bazična znanost i translacijska istraživanja u kombinaciji s kliničkim unaprijedili su naše razumijevanje etiopatogeneze ovih bolesti. Nova znanja dovela su do upotpunjavanja i izmjena postojeće klasifikacije glomerulopatija. Poznavanje molekularnih puteva staničnog ciklusa ili otkrivanje novih genetskih oštećenja pridonijela su kreiranju pametnijih terapeutskih pristupa i boljoj kvaliteti života pacijenata s bubrežnim oštećenjem uz odgodu renalne insuficijencije. Cilj preglednog članka je ukratko razmotriti opća načela u patologiji glomerularnih oštećenja i predočiti neka od novijih istraživanja podocitopatija; membranske glomerulopatije (MG); ANCA vaskulitisa; membranoproliferativnog glomerulonefritisa (GN) i C3 glomerulopatije te ulogu komplementa u oštećenju glomerularnih struktura. Također se ukazuje na vrijednost biopsije bubrega koja uz dijagnostičku i prognostičku ostaje nezaobilazna epidemiološka te istraživačka metoda.

Primjena maloljetničkog prava u kaznenom postupku prema mlađim punoljetnicima

“…PREMA ZSM-u U Hrvatskoj se dobna kategorija mlađih punoljetnika po prvi put uvodi novelom Krivičnog zakonika iz 1959. godine, a od 1997. godine njihov pravni položaj reguliran je u okviru Zakona o sudovima za mladež 11 i karakterizira ga dvostruki režim primjene kaznenih odredbi. 12 Prema ZSM-u mlađi je punoljetnik osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršila 18 godina, a nije navršila 21 godinu, 13 ali je za mogućnost primjene maloljetničkog prava i izricanje pojedinih maloljetničkih sankcija prema mlađem punoljetniku relevantna i dob u vrijeme suđenja. 14 Sukladno čl.…”