Sažetak: U periodu od pet godina (2013)(2014)(2015)(2016)(2017) na podru ju Beograda ispitivane su fenološke osobine, rodnost i kvalitet ploda 14 sorti šljive srednje poznog vremena zrenja. Kao standard za pore enje je uzeta sorta a anska rodna. Prose no vreme cvetanja je bilo u prvoj polovini aprila, a zrenja plodova u prvoj polovini avgusta. Najmanji prinos po stablu imala je sorta Nevena (1,6 kg), a najviši sorta Mildora (22,5 kg). Statisti ki zna ajno niži prinos u odnosu na standard imalo je sedam sorti. Najmanja bujnost je utvr ena kod standard sorte ( a anska rodna), a najve a kod sorte Milka. Prose na masa ploda je iznosila od 19,5 g (Nevena) do 50,5 g (Valor). U pore enju sa kontrolom, masa ploda je bila statisti ki zna ajno ve a kod pet sorti. Sve sorte su imale visok sadržaj rastvorljive suve materije (iznad 17%), dok je kod sorti Mildora i Valor on bio zna ajno viši u odnosu na kontrolu. Na osnovu rezultata istraživanja, za gajenje se mogu preporu iti slede e sorte: Valor i a anska najbolja kao pretežno stone sorte, Jojo i Vengerka krupna slatka kao sorte kombinovanih svojstava, i Mildora kao sorta za preradu.Klju ne re i: Prunus domestica, cvetanje, zrenje, prinos, osobine ploda.
UvodŠljiva je po broju stabala i proizvodnji najzna ajnija vrsta vo aka u Srbiji. Sa godišnjom proizvodnjom od 415.093 t (prosek 2012-2016. godine), Srbija zauzima tre e mesto u svetu, iza Kine i Rumunije. Me utim, u proizvodnji šljive se sre u mnogi problemi kao što su: veliki udeo starih i zapuštenih zasada sa ekstenzivnom proizvodnjom i slabom primenom agrotehni kih i pomotehni kih mera, široka rasprostranjenost šarke šljive, veliki udeo rakijskih sorti lošijeg kvaliteta i manje upotrebne vrednosti plodova, kao i nizak nivo tehnologije prerade. Zbog navedenih razloga, prose an prinos šljive je mali i iznosi 5,3 t/ha (Republi ki zavod za statistiku RS, 2017).