Dopustivost privremenih mjera kod bankarskih garancija na poziv u hrvatskom pravu i u sudskoj praksi

Abstract

Bankarska garancija na poziv (dalje: BG) u hrvatskom i poredbenim pravimajedno je od najčešćih sredstava osiguranja koje ima za cilj brzu i učinkovituisplatu novčanog iznosa iz BG-a ako druga strana ne ispuni svoju ugovornuobvezu. Ako banka izda BG, obveza banke na isplatu novčanog iznosa iz BG-a jesamostalna, a ne akcesorna. Drugim riječima, ako se ispune uvjeti iz BG-a bankaneće moći isticati prema korisniku prigovore iz temeljnoga posla. Mogućnostzloupotrebe prava na naplatu iznosa iz BG-a otvara pitanje do koje mjere trebaslijediti jedno od temeljnih načela kod BG-a „plati pa se sudi“. Stoga i ne čudi daje unatoč navedenim teorijskim koncepcijama o BG-u pred hrvatskim sudovimazamjetan trend povećanja prijedloga za određivanje privremenih mjera kod BGa,a u novijoj hrvatskoj literaturi o tome se nije sustavno raspravljalo. Slijedomnavedenoga, autorice propitkuju dopustivost određivanja privremenih mjerakod BG-a, analiziraju pretpostavke za određivanje privremenih mjera i dajuocjenu postojećega stanja dovodeći u suodnos svrhu i temeljna načela BG-a sasvrhom i pravilima Ovršnog zakona o privremenim mjerama.

Fiducijarno Vlasništvo U Zakonu O Vlasništvu I Drugim Stvarnim Pravima I Ovršnom Zakonu – Temeljne Razlike Uređenja Instituta I Neka Komparativna Rješenja

“…Budući da za fiducijarni prijenos vlasništva na pokretninama u ZV-u nije propisana posebna forma, ugovor može biti sklopljen u usmenom obliku, s tim da moraju biti obuhvaćeni svi bitni sastojci za tu vrstu ugovora (stranke, predmet osiguranja, tražbina i njena dospjelost 44 ), jer je to uvjet valjanosti takvog pravnog posla. Kada je predmet fiducijarnog prijenosa nekret- nina, kao i za sve druge pravne poslove kojima su predmet nekretnine, sporazum mora biti sklopljen u pisanom obliku.…”