No abstract

This study evaluates the relationship between corporate social responsibility (CSR)

Procesi financijske intermedijacije imali su važnu ulogu u transformaciji zemalja CEE-a u tržišne ekonomije. Intervencije države u mobiliziranju i alociranju financijskih resursa prepoznate su kao efikasan i brz put k razvijanju financijskih sustava. Stoga su nositelji ekonomske politike usmjerili svoje napore k osiguranju bazičnih zakonodavnih okvira i potrebne infrastrukture, kao i dizajniranju i implementiranju primjerenih strukturnih reformi. Uz navedeno, razvoj sustava potaknut je i adekvatnim institucijskim okvirom. Institucijskom promjenom može se smatrati proces koji dovodi do rasta institucija i njihovog kvalitativnog razvoja. U početku tranzicijskog procesa, gospodarstva CEE-a i institucije bili su značajno određeni tradicijom i nasljeđem bankocentričnog sustava, kao i izostankom ostalih financijskih institucija i tržišta, a ujedno je razvoj institucija dosegnuo različite razine napretka. Razvoj financijskih tržišta i institucijskih investitora kao alternative klasičnom i dominirajućem bankovnom financiranju, u zemljama CEE-a u velikoj mjeri bio je potaknut strukturnim reformama od kojih se posebno ističu privatizacija i uvođenje mirovinskog sustava kapitalizirane štednje, jačanje supervizorskih struktura i različitih modaliteta fiskalne konsolidacije. Cilj rada je ukazati na važnost odabira i implementiranja strukturnih reformi koje pridonose razvoju financijskog sustava i napretku ekonomija CEE-a.

No abstract

Ekonomski rast i njegovi uzroci dugo se istražuju u ekonomskoj znanosti. U novije vrijeme kvaliteta institucija prepoznata je kao važna determinanta ekonomskog rasta. Može se reći da je kvaliteta institucija gotovo neodvojiva od ekonomskog rasta suvremenih ekonomija. Koristeći pokazatelje institucijskog razvoja, autori istražuju jesu li i kako institucije djelovale na rast hrvatske ekonomije u usporedbi s odabranim članicama EU-a6. Autori nalaze da je razvijenost institucija imala zapažen utjecaj na rast, u okviru koje se posebno analizira Indeks ekonomskih sloboda i Međunarodni indeks prava vlasništva. Upravo na tim područjima Hrvatska treba napraviti značajan institucijski pomak, odnosno potaknuti institucijsku promjenu. Pritom se ne smije zanemariti ni bitan utjecaj ostalih formalnih institucija, poput stupnja otvorenosti, vladavine prava, ali ni važnost poticanja promjene neformalnih institucija jer je značaj neformalnih institucija u Hrvatskoj relativno visok. Autori zaključuju da će poticanje institucijske promjene potaknuti i dovesti do pozitivnih procesa ekonomskog rasta.