(1) SLUŽBA OPŠTE MEDICINE, ZDRAVSTEVNI CENTAR ZAJEČAR, (2) DISPANZER ZA ŽENE, ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, (3) SLUŽBA ZA TRANSFUZIJU KRVI, ZDRAVSTEVNI CENTAR ZAJEČAR, (4) INTERNISTIČKA SLUŽBA, ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR Sažetak:Anemija je patološko stanje koje može biti udruženo i sa trudnoćom, bilo da zdrava žena oboli od ove bolesti u toku same trudnoće, ili da žena koja već pati od anemije ostane trudna. Po definiciji Svetske zdravstvene organizacije (SZO) trudnica je anemična ako postoji smanjenje mase eritrocita (Er) u krvi, koje je praćeno smanjenjem hemoglobina (Hgb), manjim od 110g/L u prvom trimestru trudnoće, ili manjim od 105g/L u drugom trimestru, kao i smanjenjem hematokrita (Hct) ispod normalnih vrednosti <30%-32%. Cilj rada je da se odredi učestalost anemija kod trudnica koje su porođene u toku 2014. godine i utvrdi njihov uticaj na ishod trudnoće. Ispitanice i metod: Analizirani su trudnički kartoni iz Savetovališta za trudnice Doma zdravlja Zdravstvenog centra (ZC) u Zaječaru, porođajni protokol, istorije bolesti porođenih žena u Ginekološko-akušerskom odeljenju u ZC Zaječar u 2014. i protokoli izdate krvi u transfuziološkoj službi ZC u Zaječaru. Načinjena je analiza podataka o starosti trudnica, paritetu, vrednostima Hgb i ishodu trudnoće. Dobijene podatke smo obradili i prikazali tabelarno i dijagramom. Rezultati: U Ginekološko-akušerskom odeljenju ZC u Zaječaru bilo je 468 porođenih žena 2014. godine. Od ukupnog broja porođenih žena, 358 imalo je kompletne podatke za analizu, i njih 154 (43,02%) je bilo anemične. Najveći broj anemičnih trudnica bile su prvorotke, njih 81 (52,6%), starosti od 25 do 29 godina. Prosečna starost anemičnih trudnica je 29 godina, dok je prosečna starost trudnica bez anemije iznosila 28 godina. Najmlađa trudnica sa anemijom imala je 18 godina, dok je najstarija imala 42 godine. Prosečni nivo Hgb iznosio je 102,23g/L. Od ukupnog broja anemičnih trudnica, 93,5% su imale blagu anemiju, a 6,5% umerenu anemiju. Ishod trudnoće kod istih trudnica bio je: 70 (45,45 %) su porođene carskim rezom, a 84 (54,55 %) je porođeno vaginalnim putem. Od ukupnog broja, pre termina porođene su 3 (1,9%) trudnice, jedna od njih imala je mrtvorođeno dete. Posle termina porođene su 12 (7,8 %), dok su ostale, 139 (90,3 %) trudnica sa anemijom, porođeno u terminu. Transfuziju krvi zbog komplikacija nastalih u toku porođaja carskim rezom, primile su 3 trudnice. Od tog broja, 2 trudnice imale su normalnu krvnu sliku tokom trudnoće, a jedna je bila anemična. Zaključak: Naši rezultati pokazuju da postoji razlika u učestalosti anemija kod trudnica u 2014. godini u odnosu na literaturne podatke o anemijama trudnica iz 2003. i 2008. za isti zdravstveni centar, pri čemu se uočava trend opadanja učestalosti. Ishod trudnoće kod naših ispitanica pokazuje da je broj anemičnih žena koje su porođene carskim rezom i broj posle terminskih porođaja nešto veći od broja neanemičnih trudnica koje su porođene na isti način, odnosno posle termina. Ostali rezultati pokazuju da su se trudnoće kod ispitivanih trudnica ...
Rizično seksualno ponašanje povezano je ne samo sa neželjenom trudnoćom, već i sa raznim infekcijama koje mogu da uzrokuju nastanak raka grlica materice i uruše reproduktino zdravlje. Cilj rada je bio analiza znanja učenika osmog razreda o kontracepciji i polno prenosivim bolestima (PBB) u 2014. godini. Kao metod rada korišćen je individualni anonimni upitnik koji je prethodio predavanju o kontracepciji i PPB lekara Dispanzera za žene, Zdravstvenog centra u Zaječaru. Upitnik je sadržao pitanja opšteg tipa (pol, stručna sprema roditelja i mesto stanovanja), znanje o kontracepciji (šta je to, metode i sredstva kontracepcije) i PPB, izvore informacija, da li bi voleli da svoja znanja prošire, da li su seksualno aktivni i da li pritom koriste neki od vidova kontracepcije. Anketirano je 350 učenika, 160 (46%) devojčica i 190 (54%) dečaka, iz 5 gradskih osnovnih škola i 2 seoske (Veliki Izvor i Zvezdan). Sve gradske škole imale su po 3 odeljenja, ukupno 283 (81%) učenika, 138 (49%) devojčica i 145 (51%) dečaka. U seoskim školama anketirano je 67 (19%) učenika, 22 (33%) devojčice i 45 (67%) dečaka. Rezultati: Viši stepen obrazovanja roditelja anketiranih učenika je u gradskim školama, u odnosu na seoske škole. Na pitanje da li znaju šta je kontracepcija, u 58% dobili smo pozitivan odgovor. Devojčice su spremnije odgovarale sa da, 74%. Samo 45% od svih dečaka potvrdilo je da zna šta je kontracepcija. Ova samouverenost se pokazala kao preterana, jer na konkretno pitanje, čemu služi kontracepcija, bez odgovora je ostalo 58% upitnika. Jedan odgovor je navelo 115 učenika, a 32 su dala dva odgovora. Interesantno je da je veći broj devojčica svoje znanje o kontracepciji vezivalo za sprečavanje trudnoće, 42%, dok su dečaci kontracepciju vezivali skoro podjednako za zaštitu od trudnoće, 46%, kao i od PPB, 41%. Poražavajuće je da 66% anketiranih učenika nije naveo nijedno sredstvo, 77% dečaka i 53% devojčica. Najčešće pominjano kontraceptivno sredstvo je kondom (češće su ga navodili dečaci), tablete (češće su ih navodile devojčice). Učenici pretežno nisu informisani o kontracepciji, takvih je 67%. Svi anketirani učenici koji su dali odgovor o PPB znaju za AIDS (sidu), njih 79%. Seksualno je aktivno 8%, i to samo dečaci. Zakjučak: Učenici završnog razreda zaječarskih osnovnih škola imaju oskudno znanje o kontracepciji, a već stupaju u seksualne odnose. Sida je jedina polno prenosiva bolest za koju znaju. Svakako je odgovornost na društvenoj zajednici i lekarima da učine više po pitanju edukacije omladine i sačuvaju i unaprede njihovo reproduktivno zdravlje. Ključne reči: kontracepcija, polno prenosive bolesti, reproduktivno zdravlje.
Davne 1868. godine je otvorena prva bolnica u Zaječaru, koji je tada imao 3 500 stanovnika. Tri godine kasnije, 1871. u Zaječar dolazi i radi Stevan Mačaj, kao okružni fizikus i prvi ginekolog-akušer na ovom prostoru. Grad se širi, broj stanovnika raste na 9 000, kao i njihove potrebe za lečenjem. Kapacitet bolnice se uvećava. Izgradnja namenskog objekta za novu bolnicu počinje 1906. godine, i to na sadašnjoj lokaciji, gde je na drugom spratu izdvojeno porodilište. U bolnici su radile četiri babice (
(1) NAZAPOSLENA; (2) DISPANZER ZA ŽENE ZDRAVSTVENOG CENTRA ZAJEČAR; (3) INTERNISTIČKA SLUŽBA, ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR Sažetak:Perinatalni period počinje u 22. nedelji gestacije, a završava se sa punih 7 dana nakon rođenja. U statistici za međunarodno poređenje i prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MBK), za perinatalni mortalitet preporučuju se sledeći kriterijumi: 1) težina na rođenju 1000 grama i više, 2) starost trudnoće 28 nedelja i 3) telesna dužina teme-trtica -CRL (crown rump length) 35cm. Perinatalni mortalitet (PM) određujemo kao broj mrtvorođenih [fetalni mortalitet (FM)), plus broj živorođenih, a umrlih u toku prvih 7 dana života (rani neonatalni mortalitet (RNM)] na 1000 rođenih. Iskazuje se samo pri porodilištima koja su u zakonskoj obavezi da prate dalje stanje svakog svog novorođenčeta. Perinatalna smrtnost nastaje kao posledica delovanja različitih faktora, a oni potiču od: majke (dijabetes, hipertenzija, bolesti štitaste žlezde, autoimune bolesti, pušenje), ploda (hidrops, infekcija, kongenitalne i genetske anomalije) i posteljice (abrupcija, insuficijencija, akcedenti sa pupčanikom). U analizi perinatalne zdravstvene zaštite najznačajniji indikator je perinatalna smrtnost. Cilj rada je da se odredi PM porodilišta u Zaječaru u 2015. god. i struktura morbiditeta i mortaliteta . Materijal i metode: Analizirani su trudnički kartoni iz Savetovališta za trudnice Doma zdravlja Zdravstvenog centra (ZC) u Zaječaru, porođajni protokol, istorija bolesti majki i novorođenčadi Ginekološko-akušerskog odeljenja i protokoli neonatologije Dečijeg odeljenja ZC Zaječar. Dobijene podatke smo obradili i prikazali tabelarno i dijagramom. Rezultati: U Ginekološko-akušerskom odeljenju ZC u Zaječaru u 2015. bilo je 428 porođaja sa 433 novorođenčadi (5 pari blizanaca). Ukupan broj mrtvorođenčadi bio je 4 (9,23‰ -stopa FM), a novorođenčadi umrlih u prvih nedelju dana, među njima i 1 par blizanaca, je 4 (9,32‰-RNM). Stopa perinatalnog mortaliteta u 2015. godini u zaječarskom porodilištu iznosi 18,4‰. Od ukupnog broja mrtvorođene i dece umrle u prvih 7 dana nakon rođenja, 50% je rođeno carskim rezom. Od ukupnog broja novorođenčadi koja čine naš PM, 7 njih (88 %) bili su muškog pola, a 1 novorođenče (12%) ženskog pola. Od 9 prevremeno rođenih novorođenčeta, njih 8 čine naš PM (88,9 %). Prosečna starost trudnica iznosila je 29 godina, najmlađa je imala 22, a najstarija 40 godina. Od ukupno 7 trudnica, dve nisu kontrolisale trudnoću (jedna od njih bila je blizanačka), dve su bile aktivni pušači tokom trudnoće (jedna od njih je trudnica koja nije kontrolisala trudnoću). Prosečna težina dece iznosila je 1600gr, najmanja težina iznosila je 1000gr, najveća 2800gr. Prosečna starost gestacije iznosila je oko 29 nedelja. Prosečna vrednost temepeta je 40cm, najmanja vrednost bila je 30cm, a najveća 52cm. U strukturi placentarnih komplikacija dominiraju: abrupcija placente, kod 3 novorođenčeta (50% u FM i 25% u RNM), i akcedenti sa pupčanikom, 25% (1 slučaj kratkog pupčanika kao uzrok FM). Na infekciju ploda su pokazali podaci...
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.
hi@scite.ai
10624 S. Eastern Ave., Ste. A-614
Henderson, NV 89052, USA
Copyright © 2024 scite LLC. All rights reserved.
Made with 💙 for researchers
Part of the Research Solutions Family.