Dr. sc. Ratko Brnabić i Bojan Brkić: Pluralitet ciljeva stečajnog postupka Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 54, 3/2017., str. 615.-636. Dr. sc. Ratko Brnabić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Bojan Brkić student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu ISTUP čLANA DRUšTvA S oGRANIčENoM oDGovoRNošĆU UDK: 347. 7 (497.5)

Stečaj nogometnih klubova, kao i ostalih sportskih klubova u Republici Hrvatskoj, postao je goruća tema zbog velikog broja slučajeva kada su klubovi, djelujući u pravnom obliku udruge ili kao sportska dionička društva, postali prezaduženi ili nesposobni za plaćanje. Ta tema posebno pobuđuje interes jer, iako je riječ o prepoznatljivim pravnim oblicima uređenima odgovarajućim zakonima, ipak ih u određenoj mjeri valja posebno izdvojiti s obzirom na to da se na njih u prvom redu primjenjuje Zakon o sportu, a tek podredno propisi koji inače uređuju materiju stečaja te propisi koji uređuju takva društva. U toj problematici važnu ulogu imaju i autonomna pravila, međunarodna i domaća, koja na više mjesta uređuju pitanje pravnog položaja kluba koji je u krizi. Njihov donositelj kod nas je Hrvatski nogometni savez, ekskluzivni, jedini nacionalni sportski savez koji potiče, promiče i skrbi o hrvatskom nogometnom sportu te ga predstavlja u međunarodnim odnosima. U tom smislu, uz statut HNS-a, važnu ulogu imaju HNS-ov pravilnik o licenciranju klubova, pravilnik o nogometnim natjecanjima, pravilnik o statusu igrača i registracijama, disciplinski pravilnik HNS-a te brojni drugi akti. Na međunarodnoj razini tvorac autonomnih pravila jest Međunarodni nogometni savez (FIFA) odnosno Europska nogometna unija (UEFA). S obzirom na to, treba ispitati što se događa s nogometnim klubovima kada postanu nesposobni za plaćanje ili prezaduženi. Nema dvojbe o tome da se većina odgovora nalazi u odredbama našeg Stečajnog zakona, ali potrebno je istražiti kakav je "suživot" državnog i autonomnog prava po ovom pitanju. Pitanje stečaja nije ograničeno samo na sportske (nogometne) klubove već i na sportske saveze kao nositelje natjecanja a koji u pravilu imaju pravni status udruge te kao takvi također mogu postati subjekti stečaja. Ovo posljednje pitanje daleko je od bezazlenog jer na teritoriju jedne države može postojati samo jedna krovna sportska organizacija. Ako je nad tom tvorevinom otvoren stečaj, kako će se održavati sportska natjecanja? Spomenuta, ali i mnoga druga pitanja izazivaju dvojbe u praksi na koje nije uvijek moguće dati jednoznačan odgovor. U radu se prvenstveno provodi analiza autonomnih izvora prava, posebice onih odredaba koje predviđaju posebne, dodatne pravne učinke za slučaj kada se nad nogometnim klubom otvori stečajni postupak te se upućuje na pojedine odredbe HNS-ovog Pravilnika o licenciranju čija bi dosljedna primjena mogla imati ozbiljne posljedice za klubove u financijskoj krizi.Ključne riječi: stečaj, udruga, sportsko dioničko društvo, licenciranje klubova, stečajni plan Dr. sc. Ratko Brnabić: Neka pitanja u svezi sa stečajem nogometnih klubova u Republici Hrvatskoj Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 54, 2/2017., str. 437.-456. 438 UvoDPosebnost sporta kao fizičke ili mentalne aktivnosti koju čovjek izvodi po utvrđenom skupu pravila, u cilju natjecanja s protivnikom ili protivničkim timom, uz primjenu propisanog sistema bodovanja na osnovi kojega se utvrđuje pobjednik, ima za posljedicu to da sport n...

Seizmografska istraživanja čiji je naručitelj Vlada Republike Hrvatske ukazuju na to da jadransko podmorje sadrži zalihe ugljikovodika. Iako tu nije riječ o posebice bogatim zalihama, rezultati tih početnih istraživanja pobuđuju interes multinacionalnih trgovačkih društava koja se bave preradom ugljikovodika. Pravna sigurnost gospodarskog pothvata tim društvima jedna je od najvažnijih pretpostavki za ulaganje. Taj zahtjev će se ispuniti s(p)retnom i umješnom kombinacijom zakonodavnog uređenja tog gospodarskog područja države domaćina s jedne strane te sklapanjem posebnih „tailor made“ ugovora s druge, što predstavlja veliki izazov za ugovorne strane. Naime, ugovori o iskorištavanju ugljikovodika moraju kao i svaki drugi ugovor biti odraz svih načela obveznog prava pa je u tom smislu potrebno pronaći pravu ravnotežu između načela ravnopravnosti ugovornih strana i načela pacta sunt servanda, ali i zahtjeva inozemnog trgovačkog društva koje ulaže znatna sredstva u pothvat i očekuje određene povlastice koje će omogućiti razmjerno brz povrat barem početno uloženih sredstava. Ne smije se zaboraviti da je tu riječ o višegodišnjim ugovorima koji trebaju izdržati test ponekad burnih gospodarskih ali i društveno-političkih promjena te treba utvrditi jesu li se okolnosti toliko promijenile da je za jednu od ugovornih strana ispunjenje ugovornih obveza otežano ili se više ne može ostvariti niti svrha ugovora. Kod spomenutih ugovora, raskid ugovora najčešće nije u interesu ugovornih strana. U radu se provodi raščlamba najvažnijih odredaba tih ugovora te se predlažu rješenja koja bi tim pravnim poslovima dala potrebnu razinu prilagodljivosti svim gospodarsko-političkim promjenama koje će sigurno nastati.

U radu se obrađuje pitanje sukoba interesa članova uprave sportskog dioničkog društva. Raspravlja se o širem kontekstu problematike sukoba interesa. Tako se razmatraju odredbe Zakona o sportu te posebice odgovarajuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima kojima je uređeno to područje. Pitanje sukoba interesa usko je povezano s odredbama o zabrani sklapanja ugovora sa samim sobom, o zabrani konkurencije, o odobrenju kredita članovima uprave, o dužnosti uprave da vodi poslove društva kao uredan i savjestan gospodarstvenik, ali je u prvom redu uređeno odredbom o sukobu interesa koja je u Zakon o trgovačkim društvima unesena izmjenom tog Zakona iz 2015. godine. Sukob interesa analizira se posebno u kontekstu preporuka našeg Kodeksa korporativnog upravljanja čija je najnovija verzija stupila na snagu 6. I. 2018. godine, a čija dobrovoljna primjena od strane sportskih dioničkih društava ima smisla jer takva društva imaju veliki značaj za lokalnu zajednicu, a i mnogo šire. To se pokazalo i na međunarodnom planu jer sportski klubovi koji su ustrojeni kao dionička društva prihvaćaju pravila „dobrog upravljanja“. Raspravlja se i o pojmu „interesa društva“ koji treba razlikovati od interesa većinskog dioničara, ali svakako i od privatnih, osobnih interesa članova uprave.

Ključne riječi: Bečka konvencija, ponuda, prihvat, perfekcija ugovora, trgovački običaji. JEL klasifikacija: K12, K20, K33 http://dx.doi.org/ 10.14706/DO15214 Historija članka Dostavljen: 02.09.2014. Recenziran: 24.11.2014. Prihvaćen: 23.01.2015