No abstract

Scots pine (Pinus sylvestris L.) is one of the most important tree species in European forests, characterized by high genetic variability and complex population structure. This research aimed to determine whether there is an interaction between the effects of provenance genetic structure and habitat conditions on the growth of Scots pine in two international provenance tests in Bosnia and Herzegovina, to chose the best provenances for both habitats. For this research, heights and root collar diameters of Scots pine plants on two provenance tests in Bosnia and Herzegovina were measured and the interaction between the effects of provenance genetic structure and habitat conditions for these two traits was estimated based on regression. Eleven provenances represented on both tests were researched. Provenance tests were established in 2012 on two locations with contrasted ecological conditions: Kupres and Žepče. By assessing the interaction between the effects of provenance genetic structure and habitat conditions on Kupres and Žepče provenance tests, two interactions for the height of plants (between Germany NJ2 and Italy I2 and between Austria A2 and Romania R1) and one interaction for the root collar diameter (between Austria A1 and Italy I2) were identified. The number of survived plants and their productivity is different for all provenances in both habitats, indicating that the adaptability of provenances is not only conditioned by their genetic constitution but also by habitat conditions. Considering the productivity of provenances and the number of survived plants in both habitats, Austria A1, Austria A2, Austria A3, and Poland P1 provenances showed the best adaptability. The results of this study can be used in the process of Scots pine breeding and for its conservation by in situ and ex-situ methods.

Aim of study: Specific genetic structure of the remaining populations of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Bosnia and Herzegovina makes them significant for the preservation of the diversity of this species in Bosnia and Herzegovina and Europe. For this reason, we established provenance test in 2009. The aim of the study is to determine the correlation between provenance growth and fixation index. The ultimate goal is the reintroduction of the species in suitable areas. Material and method: The research included measuring the height and the root collar diameter of four-, six-and eight-year-old plants in the provenance test and molecular analyses using isoenzymes. Main results: Variance analysis showed statistically significant differences between populations in all tested characteristics, which was confirmed by the Duncan test. Provenances of Miljevina Foča, Stojčevac, and Visoko Muhašinovići are at the bottom of the list with the lowest growth of four-, six-, and eight-yearold plants. Provenances of Drvar, Mutnica Cazin, Kaćuni, and Jelah showed the best growth. Highlights: Eight provenances showed positive fixation index values, particularly Miljevina Foča, Bosanska Dubica, and Drvar. Positive fixation index value of Miljevina provenance matches its low growth, while this is not the case in Drvar and Bosanska Dubica provenances.

Cilj istraživanja je usporediti rast provenijencija obične bukve, te utvrditi početak i završetak fenoloških faza listanja provenijencija obične bukve u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini. Test obuhvaća osam provenijencija iz Bosne i Hercegovine, četiri iz Njemačke, tri iz Srbije, po dvije iz Hrvatske, Rumunije i Švicarske te jednu iz Mađarske (tablica 1). U proljeće 2017. godine mjerili smo visine i promjere vrata korijena biljaka u međunarodnom testu provenijencija. Također smo promatrali i bilježili pojavu fenoloških faza listanja kroz šest faza (slika 1): A – Spavajući pup; B – Pupovi izduženi, nabubreni, žućkasto-zelenkaste boje; C – Pupovi se počinju otvarati i vidi se prvo zelenilo; D – Počinju se javljati savijeni dlakavi listići; E – Listovi su odmotani, još lepezasti, prisutne blijede liske; F – Listovi su potpuno ­razvijeni, glatki i široki. Prosječna visina za sve provenijencije bila je 164,6 cm (tablica 2), a prosječan promjer vrata korjena 33,4 mm (tablica 5). Najmanju prosječnu visinu (104,2 cm) i promjer (22,6 mm) imala je provenijencija Alba - Iulia iz Rumunije (9664). Najveću prosječnu visinu (197,4 cm) i promjer (40,1 mm) imala je provenijencija Dilj Čaglinski iz Hrvatske (9624). Utvrdili smo razlike između provenijencija u pogledu pojavljivanja fenoloških faza listanja (tablica 8), kao i dužini trajanja faza (tablica 10). Faza B se najranije pojavila 31.3. kod provenijencija Grmeč Jasenica i Dinara iz Bosne i Hercegovine i Cer iz Srbije. Najkasnije se pojavila 8.5. kod provenijencija Herzogenbuchsee iz Švicarske i NS Hasbruch iz Njemačke. Fenofaza F najranije se pojavila 1.5. kod provenijencije Valkonya iz Mađarske. Analiza varijanse pokazala je da postoje statistički značajne razlike između provenijencija, kako u visini (tablica 3) i promjeru vrata korijena (tablica 6) tako i u dužini trajanja fenoloških faza (tablica 10). Biljke u međunarodnom testu provenijencija obične bukve su za vrijeme mjerenja bile stare 12 i 13 godina. Potrebno je vršiti daljnja mjerenja morfoloških svojstava kako bi se utvrdile tendencije rasta pojedinih provenijencija u idućim fazama razvoja. Također je potrebno promatrati fenološke faze kako bi se procijenili utjecaji genetske konstitucije i godišnje klime na fenološka kretanja. Rezultati ovog istraživanja poslužit će za odabir najboljih provenijencija po produktivnosti i otpornosti na kasne proljetne mrazeve.

UDK: 582.475:581.45/.46(497.6 Olovo) Within this research phenological observation of leafing process on the trees in nine silver fir provenances was conducted. The trees are located in the area of „Krivaja“ management unit in section 86, department a, site „Delimusa“, spreading at the surface of 32,5 ha. The aim of this research is to determine the intra population and inter population variability of phenological features of nine fir provenances. Phenological researches were made in the period from 16 March to 23 May 2015. The following four phases were observed: A – winter bud, B – bud swelling, C – bud eruption and D – open bud. Results of research show that there is no statistically significant difference in the length oh the phases between individual provenances.

No abstract

Sweet chestnut forests in Bosnia and Herzegovina are underrepresented in the total forest fund, and their area is declining today. The research aims to determine the correlation relations of morphological traits of chestnut leaves, fruit and cupule in the population of Bosnian Krajina (northwestern Bosnia and Herzegovina) to undertake selection and breeding activities. Eleven traits of fruits, leaves and cupules were measured, seven assessed and six calculated. A mutual correlation for the researched traits was calculated using the Pearson correlation coefficient r. When the fruit traits and cupule traits were compared, the needle length showed a statistically significant correlation with most of the fruit traits. The traits of the number of fruits in the cupule and needle length had a statistically significant correlation coefficient with leaf blade width and leaf petiole length. The correlated traits can be distinguished as important for further selection and breeding of sweet chestnuts. The research results indicate that the genetic material of sweet chestnut is a rich source of genetic diversity and can be used in selection to obtain new varieties and cultivars in Bosnia and Herzegovina and for the protection of the indigenous gene pool.

U radu je prikazana morfološka varijabilnost ploda 25 populacija javora klena (Acer campestre L.) na području Bosne i Hercegovine. Morfometrijsko istraživanje unutar- i među-populacijske varijabilnosti provedeno je na temelju 10 morfoloških značajki ploda, pri čemu su korištene deskriptivne i univarijatne statističke analize. Provedenim istraživanjem najmanje varijabilnim značajkama pokazale su se varijable koje opisuju oblik ploda, sa najmanjom varijabilnošću kod značajke odnos širine i dužine sjemenke. Za razliku od toga, za mjerene značajke ploda utvrđeni su viši koeficijenti varijacije. Najvarijabilnija značajka ploda u javora klena bila je dužina stapčice ploda. Najdivergentnije populacije obuhvaćene ovim istraživanjem bile su populacija Trebinje i populacija Rogatica. Za populaciju Trebinje utvrđene su minimalne srednje vrijednosti za pet od devet analiziranih značajki ploda, a za populaciju Rogatica maksimalne srednje vrijednosti za pet od devet analiziranih značajki. Analizom varijance ustanovljene su statistički značajne razlike između populacija za sve analizirane značajke. Isto tako, istraživanjem je utvrđeno da je unutarpopulacijska varijabilnost veća od međupopulacijske varijabilnosti za većinu istraživanih značajki. Odstupanje od tog pravila pokazuje varijabla F4 (dužina krilca ploda bez sjemenke) gdje komponenta varijance na međupopulacijskoj i unutarpopulacijskoj razini zauzima podjednak udio u ukupnoj varijanci. Provedena istraživanja morfološke varijabilnosti ploda javora klena u Bosni i Hercegovini predstavljaju pionirska istraživanja ove vrste, a dobiveni rezultati, temeljeni na morfometrijskoj analizi morfoloških značajki plodova, mogu poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja.