Zadovoljstvo poslom kod medicinskih sestara i tehničara koji rade u operacijskim salama i kirurškim odjelima Kliničkog bolničkog centra RijekaJob satisfaction within the nurses and technicians who work in operating and surgical wards in University Hospital Centre Rijeka Marija Spevan 1,2,3 , Sandra Bošković 1,2,3 , Radoslav Kosić 1,2,3 1,2,3 Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za kirurgiju, Krešimirova 52, 51 000 Rijeka, Hrvatska RESEARCH / ISTRAŽIVANJEORIGINALNI ČLANAK / ORIGINAL ARTICLE SG/NJ 2017;22:129-37 DOI: 10.11608/sgnj.2017.22.027 Sažetak Uvod: Opisuju se čimbenici koji utječu na stupanj zadovoljstvo učinjenih radnih zadataka medicinskih sestara i tehničara koji rade u operacijskim salama i kirurškim odjelima Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Cilj: Utvrditi subjektivne i objektivne dimenzije zadovoljstva poslom, kvalitetom međuljudskih odnosa, organizacijom rada i utjecaj na učinkovitost rada medicinskih sestara i tehničara na kirurškim odjelima i operacijskim salama Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u Kliničkom bolničkom centru Rijeka na Klinici za kirurgiju. U istraživanje su uključeni medicinske sestre i tehničari koji rade na kirurškim odjelima i operacijskim salama. Od ukupno 225 medicinskih sestara i tehničara koje rade na kirurškim odjelima i operacijskim salama koji su uključeni u istraživanje, anonimne upitnike ispunilo je 126 ispitanika, što čini odaziv od 56 %. U istraživanju je korištena Anketa o zadovoljstvu operacijskih i kirurških sestara na radnom mjestu. Naziv iz izvornika "Anketa o zadovoljstvu zaposlenika KBC-a Rijeka (2014.)". Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statistički značajan utjecaj duljine radnog staža i percepcije međuljudskih odnosa na stupanj zadovoljstva djelatnika. Nadalje, rezultati pokazuju da su medicinske sestre koje rade u operacijskim salama statistički značajno zadovoljnije od medicinskih sestara na kirurškim odjelima, kao i statistički značajan utjecaj uključivanja medicinskih sestara u edukacije, gdje rezultati pokazuju da su medicinske sestre koje su uključene u edukativne programe statistički značajno zadovoljnije od medicinskih sestara koje nisu uključene u edukativne programe. Zaključak: U zaposlenika kod kojih je stupanj zadovoljstva učinjenim radnim zadatcima veći, verificiran je i veći stupanj spremnosti za napredovanje i trajnu edukaciju te predstavljaju osnovu za određivanje stupnja kvalitete radnog okruženja. Ključne riječi: zadovoljstvo poslom • medicinska sestra/tehničar • motivacija • standard kvalitete Kratki naslov: Zadovoljstvo poslom medicinskih djelatnika zaposlenih u kirurškom specijalnostima AbstractIntroduction: The study shows the factors that influence job satisfaction with nurses and technicians who work in the operating room and surgical departments of University Hospital Centre Rijeka. Aim: To determine the subjective and objective dimensions of job satisfaction, quality of interpersonal relationships, the organization of work and impact on the efficiency of n...
Aim: This study aimed to determine nurses' attitudes toward job satisfaction and to describe the variables that affect their job satisfaction. Design: A non-experimental, cross-sectional study. Methods: A total of 1,850 nurses working in clinical hospital centres in Croatia, Slovenia and Serbia were approached. Of those, 475 participated in the study, making a total response rate of 25.6%. Data were collected through the Survey of Nursing Satisfaction. The questionnaire is owned by the Croatian Agency for Quality and Accreditation in Health Care and Social Welfare. Results: The overall results for all three countries show that men and women differed in their perception of exposure to discrimination at work (t = 2.62; df = 469; p < 0.01). Men, on average, were more satisfied at work (M = 3.47; SD = 0.68; p < 0.05) than women (M = 3.29; SD = 0.63; p < 0.05). Nurses in the Croatian hospital were the most satisfied with the amount of education they were exposed to (F2.470 = 18.09; p < 0.001) but felt more discriminated against at work than their counterparts from Slovenia and Serbia (F2.471 = 136.04; p < 0.001). Respondents rated their job satisfaction as good. Conclusion: In line with the findings, nurses should be able to move forward, improve communication and interpersonal relationships to be even more comfortable in the workplace. Each institution has quality indicators and it is very important to continuously conduct employee satisfaction surveys as these are beneficial for the staff, patients and healthcare quality.
Uvod: Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika. Metode: Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka (Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće kriterije. Rezultati: Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika) na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama unutar zdravstvenih disciplina i organizacija. Zaključak: S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti za sve.
scite is a Brooklyn-based organization that helps researchers better discover and understand research articles through Smart Citations–citations that display the context of the citation and describe whether the article provides supporting or contrasting evidence. scite is used by students and researchers from around the world and is funded in part by the National Science Foundation and the National Institute on Drug Abuse of the National Institutes of Health.
hi@scite.ai
10624 S. Eastern Ave., Ste. A-614
Henderson, NV 89052, USA
Copyright © 2024 scite LLC. All rights reserved.
Made with 💙 for researchers
Part of the Research Solutions Family.