Goat breeding has been one of the most important activities of the rural population in Dalmatian Zagora for decades. The predominant breed was, and still is, the Croatian coloured goat, bred almost exclusively for meat. Extensive farming is currently a dominant farming system with some flocks being bred under organic conditions. In this research we monitored an organic flock in the area of Dinara Mountain during one season. Blood samples were randomly collected from 80 does on two occasions: in March in their early lactation and in October in their early gravidity, and were analysed for the most common biochemical parameters (glucose, urea, bilirubin, total proteins, albumin, triglycerides, cholesterol, aspartate aminotransferase (AST), gamma-glutamyl transferase (GGT) and two parameters of metabolic profile (non-esterified fatty acids (NEFA), β-hydroxybutyrate (BHB)). Significant differences were found between all of the parameters, except BHB and AST. The obtained results from multi-coloured goats may represent a contribution to a better understanding of metabolic processes during early lactation and early gravidity in indigenous Croatian goats.

No abstract

Elektromagnetsko se zračenje emitira iz prirodnog okruženja, ali i uporabom industrijskih i svakodnevnih uređaja za bežičnu komunikaciju, stoga su ljudski i životinjski organizmi stalno izloženi zračenju. Tijekom posljednjih godina, zbog brzog tehnološkog napretka, elektromagnetsko je zračenje iz umjetnih izvora premašilo je vrijednosti zračenja prirodnog podrijetla. Opća zabrinutost svih nas, zbog svevećeg broja uređaja (mobilni telefoni, prijenosna računala, Wi-Fi-ja i mikrovalnih pećnica), koji koriste radiofrekvencijsko elektromagnetsko zračenje (RF-EMZ) opravdana je zbog sve brojnijih dokaza o njihovoj štetnosti na žive organizme. Suvremeni uređaji moderne tehnologije emitiraju radiofrekvencijske elektromagnetske valove malih frekvencija koje ljudsko i životinjsko tijelo apsorbira što može imati potencijalne štetne učinke na: mozak, srce, endokrini sustav i reproduktivnu funkciju. Muški je reproduktivni sustav jedno od najosjetljivijih tkiva na RF-EMZ-e. Tako je primjerice, iz trenutno dostupnih studija provedenih in vitro i in vivo, jasno da RF-EMZ-e ima štetne učinke na spermatogenezu, odnosno kakvoću ejakulata ljudi i životinja – broj spermija u ejakulatu, preživljavanje, morfologiju i gibljivost spermija - utječu na stanični metabolizam i endokrini sustav i može prouzročiti genotoksičnost, genomsku nestabilnost i oksidativni stres, a to može prouzročiti neplodnost. Štetni učinci RFEMZ-a dijele se na: toplinske i netoplinske. Većinanegativnih bioloških učinaka pripisuje se netoplinskim učincima, a toplinski se učinci nastali RF-EMZ mobilnog telefona, smatraju manje štetnima. Zbog stvaranja prevelike količine reaktivnih kisikovih spojeva u muškom spolnom sustavu hipertermija skrotuma i povećani oksidativni stres mogu biti ključni mehanizmi putem kojih RF-EMZ-e utječe na plodnost muškaraca. Navedeni su i negativni učinci povezani s vremenom korištenja, ponajprije mobilnog telefona. Stoga je cilj ovoga preglednog rada opisati neke od učinaka RF-EMZ-a na muški spolni sustav.

No abstract