There has been a scarcity of studies exploring the influence of students' American Sign Language (ASL) proficiency on their academic achievement in ASL/English bilingual programs. The aim of this study was to determine the effects of ASL proficiency on reading comprehension skills and academic achievement of 85 deaf or hard-of-hearing signing students. Two subgroups, differing in ASL proficiency, were compared on the Northwest Evaluation Association Measures of Academic Progress and the reading comprehension subtest of the Stanford Achievement Test, 10th edition. Findings suggested that students highly proficient in ASL outperformed their less proficient peers in nationally standardized measures of reading comprehension, English language use, and mathematics. Moreover, a regression model consisting of 5 predictors including variables regarding education, hearing devices, and secondary disabilities as well as ASL proficiency and home language showed that ASL proficiency was the single variable significantly predicting results on all outcome measures. This study calls for a paradigm shift in thinking about deaf education by focusing on characteristics shared among successful deaf signing readers, specifically ASL fluency.

No abstract

Cilj ovog rada je provedba preliminarne analize pouzdanosti i valjanosti Profila ishoda rehabilitacije slušanja (PIRS) – upitnika samoprocjene namijenjenog kvantifikaciji funkcionalnih teškoća slušanja s obzirom na zvučno okruženje i obilježja sugovornika (1., 3. i 5. dio), učestalost pojave različitih kompenzacijskih komunikacijskih strategija i izraženost socio-emocionalnih posljedica SOS-a (4. dio), stupanj utjecaja SOS-a na svakodnevne aktivnosti (2. dio) te kvalitetu slušne izvedbe i zadovoljstvo dodijeljenim slušnim pomagalom (5. dio). Analiza navedenih metrijskih obilježja svakog pojedinog dijela PIRS-a provedena je na uzorku od 47 odraslih sudionika (37 korisnika slušnog pomagala i 10 čujućih osoba), a uključila je analizu Cronbachovih koeficijenata pouzdanosti i međuklasnih korelacijskih koeficijenata, provedbu faktorske analize, primjenu Mann-Whitney U Testa u ispitivanju razlika u samoprocjeni između čujućih i sudionika s oštećenjem sluha te korelacijsku analizu stupnjeva oštećenja sluha i rezultata samoprocjene. Rezultati navedenihpostupaka pokazali su da svi dijelovi PIRS-a posjeduju pouzdanost i valjanost čiji potencijal opravdava daljnje ispitivanje njihovih metrijskih svojstava s ciljem provjere kliničke primjene PIRS-a kao mjere ishoda rehabilitacije SOS-a.

Kohlearnom implantacijom omogućeno je brojnoj djeci pohađanje redovnih obrazovnih programa te razvoj govornog jezika i akademskih vještina. Istraživanja pokazuju značajan pozitivan utjecaj kohlearne implantacije na razvoj govorne i jezične percepcije i ekspresije kod gluhe djece. Međutim, i dalje je značajan broj djece s kohlearnim implantatom, čija se razina receptivnog i ekspresivnog jezika razlikuje od njihovih čujućih vršnjaka. Kako je ova tema nedovoljno istražena u hrvatskom jeziku, glavni je cilj ovog istraživanja ispitivanje receptivnog vokabulara i razumijevanja sintaktičkih struktura kod korisnika kohlearnog implantata, učenika osnovnoškolske dobi od 3. do 8. razreda (N=10). U ovom preliminarnom istraživanju primijenjen je Peabody slikovni test rječnika PPVT-III HR (Dunn i sur., 2010) i Test razumijevanja gramatike TROG-2:HR (Bishop, Kuvač Kraljević i sur., 2014). Većina ispitanika (N=8) postigla je ispodprosječne rezultate na PPVT-III HR u odnosu na populaciju urednoga sluha. Samo dva ispitanika dostigla su rezultat iznad 16. centila. Prosječni broj točno riješenih blokova na TROG-2:HR je 8 (SD=5, min=3, max=19). Rezultati većine ispitanika (N=8) korespondiraju izrazito niskom postignuću (manje ili jednako 1. centilu). Dva ispitanika postigla su visoko prosječni rezultat (55. centil) i visoki rezultat (90. centil) na ovom testu. Usporedbom prosječnih standardiziranih rezultata na testu rječnika i gramatike, s obzirom na kronološku i slušnu dob ispitanika, uočava se da su rezultati ispitanika u odnosu na čujuće vršnjake izrazito lošiji. Međutim, uspoređujući gluhe ispitanike s mlađim čujućim učenicima, izjednačenim po slušnoj dobi, rezultati na PPVT-III HR usporedivi su s rezultatima čujućih. Međutim, prosječni rezultat na TROG-2:HR još je neadekvatan. Ovakvi nalazi mogu ukazivati da morfosintaktičke teškoće perzistiraju u ovoj populaciji i više su otporne na logopedsku intervenciju.

This chapter provides an overview of deaf education in Croatia, focusing on the current educational context and communication options for deaf and hard-of-hearing students. After a brief overview of the history of deaf education in the country, which dates back to the 1830s, the author provides essential demographic information and educational placement options for these students. Related challenges are covered, specifically the lack of evidence-based policy regarding teaching methodology. The Deaf community and Deaf culture in Croatia are discussed. Research studies outlining the language and literacy problems of deaf students in Croatia, as well as the socioemotional issues of deaf children, are presented.