-Strong evidence exists that alcohol consumption and violent offending are linked, and the "common cause" model suggests that this link results from shared risk factors. To test this model and further explore the connection between alcohol consumption and violent offending, the present study used regression analysis to examine possible relationships among alcohol consumption, violent offending and personality characteristics (extraversion, neuroticism and psychoticism) in 1464 male prisoners aged 17 to 79 years who entered in Croatian prison system in 2013. and were evaluated in the Center for Diagnostics in Zagreb. The results suggest that alcohol consumption and violent offending share some personality risk factors, and that alcohol consumption mediates the relationship between personality and violent offending. These results are discussed within the framework of the common cause model, providing more detailed insights into the complex relationship among personality, alcohol consumption, and violent offending.

No abstract

Izricanjem i izvršavanjem zatvorskih kazni nastoji se postići opća i specijalna prevencija. Međutim, s obzirom na uvijek prisutnu mogućnost ponavljanja kaznenog djela, povratak zatvorenika u zajednicu dovodi do zabrinutosti javnosti, ali jednako tako predstavlja izazov za praktičare i zakonodavce. Kriminalni je povrat svakako odgovornost pojedinca, no postavlja se i pitanje, koliko društvo može doprinijeti prevenciji tog fenomena. Ovim se radom analizira potreba rada na smanjivanju kriminalnog povrata sa stajališta jačanja odgovornosti u pojedincu i njegovoj motivaciji za promjenom načina života, ali i s aspekta odgovornosti društva i ključnih dionika za aktivnosti i sadržaje kojima je potrebno odgovoriti na kriminogene potrebe zatvorenika i otpuštenih zatvorenika. Za učinkovito izvršavanje kazne zatvora i socijalnu reintegraciju otpuštenih zatvorenika u Republici Hrvatskoj ključna su tri sustava – zatvorski, probacijski i sustav socijalne skrbi, a posljednjih godina sve se važnijim čimbenikom u ovom procesu javlja i nevladin sektor. Stoga će ovaj rad, vezan za područja djelovanja spomenutih dionika, analizirati suvremene inozemne spoznaje kao i postignuća i izazove u Republici Hrvatskoj sa stajališta smjernica za postizanje učinkovitije poslijepenalne zaštite i potrebe novih istraživanja domaće prakse. Zaključnim osvrtom sumiraju se pozitivni pomaci i inicijative u poslijepenalnoj zaštiti u našoj zemlji u skladu sa suvremenim smjernicama, uz naglasak na potrebi daljnjeg unapređivanja i istraživanja domaće prakse u pojedinim segmentima.

No abstract

No abstract