Značajke biološkog (demografskog) sastava stanovništva Hrvatske

Nejašmić, Ivo

doi:10.21861/hgg.2003.65.02.02

Cited by 14 publications

(20 citation statements)

References 0 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Među "zrelim" zemljama, sa 4 -7% starijih od 65, jesu Brazil, Juž-noafrička Republika i Turska, a u "mlade" zemlje, s manje od 4 posto, ulaze Egipat, Indija i Meksiko (Abercrombie, Hill i Turner, ur., 2008). Smatra se da će ubrzani proces demografskoga starenja i vrlo visok stupanj ostarjelosti ukupnoga stanovništva imati dalekosežne i teške posljedice za ukupan demografski i društveno-gospodarski razvoj (Nejašmić, 2003). Osim toga, nije riječ samo o starenju ukupnoga stanovništva nego i o djelomičnim procesima starenja, koji se sastoje od starenja pojedinih funkcionalnih dobnih kontingenata, npr.…”

Section: Uvodunclassified

In the Old Society – Some Socio-Demographic Aspects of Aging in Croatia

Peračković

Pokos

2015

Drustvena istrazivanja

View full text Add to dashboard Cite

Temeljna pitanja na koja je ova sociodemografska analiza usmjerena jesu: kakva je struktura starije dobne skupine 65+ prema spolu, stupnju obrazovanja, informatičkoj pismenosti, bračnom statusu i vrsti zajednice u kojoj žive, kao i prema tipu kućanstva i statusu u obitelji te prema glavnim izvorima sredstava za život. Analizira se i struktura stanovništva od 65+ s poteškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i uzimanju pomoći druge osobe, potom prema uzroku poteškoća te prema fizičkoj pokretljivosti. U teorijskom dijelu rada propituju se i neki sociološki aspekti te prikazuju najvažnije teorije starenja u recentnijoj sociološkoj literaturi, pojmovi kojih se djelomično rabe i u interpretaciji podataka dobivenih demografskom analizom. Budući da su glavni izvor podataka popisi stanovništva, primijenit će se metoda demografske statistike, uz komparativnu analizu sukcesivnih popisa praćenih obilježja u označenom razdoblju. Analizirani podaci pokazuju kako je starenje stanovništva postalo u Hrvatskoj dominantan demografski, socijalni, ali i ekonomski problem, a između 1961. i 2011. koeficijent mladosti smanjen je sa 27,2 na 15,2, dok je koeficijent starosti povećan sa 7,4 na 17,7, odnosno udio starih više se nego udvostručio.

show abstract

Section: Uvodunclassified

In the Old Society – Some Socio-Demographic Aspects of Aging in Croatia

Peračković

Pokos

2015

Drustvena istrazivanja

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Ta najsjevernija hrvatska županija ima najmanji udio staroga stanovništva, najnižu prosječnu dob i najmanji indeks starenja od svih županija Republike Hrvatske (Nejašmić, 2003(Nejašmić, ., 2008 2 .…”

Section: S O C I O L O G I J a I P R O S T O Runclassified

“…Ono preko kontingenta radne snage ili svoga ekonomski aktivnoga dijela pokreće proizvodnju, ali i izravno sudjeluje u potrošnji proizvedenih dobara (Živić i Pokos, 2005.;Wertheimer-Baletić, 1999.). Suvremena obilježja stanovništva Hrvatske ukazuju na naglašeno negativne demografske strukture i trendove demografskih procesa koji će se neminovno odraziti na društveno-gospodarski razvoj Republike Hrvatske (Mrđen, 2004.;Nejašmić i Toskić, 2000.;Nejašmić, 2003.;Nejašmić i Mišetić, 2004.;Nejašmić, 2008.;Wertheimer-Baletić, 2005.; Sociologija i prostor, 51 (2013) 195 (1): 21-43 …”

unclassified

Uloga Roma u demografskim resursima Međimurske županije

Šlezak

2013

Sip

View full text Add to dashboard Cite

SAŽETAK Rad istražuje ulogu Roma u demografskim resursima Međimurske županije. Kako Međimurska županija ima nešto povoljnija demografska obilježja od hrvatskoga prosjeka, istražuje se utjecaj Roma na određene varijable indeksa demografskih resursa. Propituje se u kolikoj mjeri Romi kao najbrojnija etnička manjina u Međimurskoj županiji utječu na vrijednosti prirodnoga kretanja njenoga ukupnog stanovništva, odnosno jesu li iznadprosječne vrijednosti nataliteta i prirodne promjene direktna posljedica demografskih obilježja romskoga stanovništva i koje implikacije iz toga proizlaze. Analizom su obuhvaćene i određene strukture romskoga stanovništva koje doprinose razumijevanju uloge Roma u demografskim resursima Međimurske županije. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da Romi, unatoč relativno maloj zastupljenosti u ukupnom stanovništvu, u velikoj mjeri pozitivno utječu na vrijednosti prirodnoga kretanja stanovništva Međimurske županije i njenih pojedinih općina. Etnički diferencirana obilježja prirodnoga kretanja uvjetuju etničku supstituciju stanovništva Međimurske županije. S druge strane, Romi negativno utječu na pojedina strukturna obilježja ukupnoga stanovništva. U svjetlu shvaćanja stanovništva kao demografskoga resursa određenoga prostora ukazuje se na nužnost neodgodive integracije Roma.Ključne riječi: Romi, Međimurje, natalitet, stanovništvo, demografski resursi, prirodno kretanje. Prethodno priopćenje UvodDemografski resursi ističu se kao važna komponenta društveno-gospodarskoga razvoja određenoga prostora. Stanovništvo predstavlja osnovni razvojni čimbenik u smislu pokretača razvojnih procesa. Ono preko kontingenta radne snage ili svoga ekonomski aktivnoga dijela pokreće proizvodnju, ali i izravno sudjeluje u potrošnji proizvedenih dobara (Živić i Pokos, 2005.;Wertheimer-Baletić, 1999.). Suvremena obilježja stanovništva Hrvatske ukazuju na naglašeno negativne demografske strukture i trendove demografskih procesa koji će se neminovno odraziti na društveno-gospodarski razvoj Republike Hrvatske (Mrđen, 2004.;Nejašmić i Toskić, 2000.;Nejašmić, 2003.;Nejašmić i Mišetić, 2004.;Nejašmić, 2008.;Wertheimer-Baletić, 2005.; Sociologija i prostor, 51 (2013) 195 (1): 21-43 22 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rŽivić, 2003.). U svjetlu opće depopulacije Republike Hrvatske, Wertheimer-Baletić upozorava da "sadašnje demografsko stanje i budući demografski procesi koji su dugoročno determinirani zakonitošću demografske inercije, već postaju limitirajući čimbenik ukupnoga gospodarskog i društvenog razvoja" (Wertheimer-Baletić, 2005.:116).Međimurska županija, međutim, bilježi nešto povoljnija društveno-gospodarska obilježja od hrvatskoga prosjeka. Ističe se "kao županija s najvišom dosegnutom razinom društveno-gospodarske razvijenosti, i to kako u odnosu na druge županije, tako i u odnosu na cijelu Hrvatsku", temeljeno na određenim sociodemografskim indikatorima, naročito s obzirom na opću stopu aktivnosti, indeks starenja te stopu zaposlenosti i nezaposlenosti (Živić i Pokos, 2005.:223). Jedno od istaknutiji...

show abstract

“…Akrap (2002), I. Nejašmić (2003) and M. Sić (2003) are particularly relevant for an understanding of the distribution, dynamics and structure of populations in peripheral zones. The negative tendencies of demographic development in Lika up to the beginning of the 1990s are presented in a work by D. Pejnović (1991), while the potential for revitalization of such depopulated and extremely war-stricken regions of Croatia is examined in another work by the same author (1996).…”

Section: Introductionmentioning

confidence: 99%

“…Evaluation of the population's age structure was conducted in line with a procedure devised by M. Klemenčić (1990), while determination of the population's degree of aging was determined using the types established by I. Nejašmić (2003). The procedure for evaluating the age structure is based on assigning points to the share of young and elderly populations and adding these values up, which then generates a point indicator of a population's aging.…”

mentioning

confidence: 99%

Lika: Demographic Development under Peripheral Conditions

Pejnović¹

2004

Hrv. geogr. glas.

View full text Add to dashboard Cite

Lika) Original Scientifi c Paper Izvorni znanstveni članakLika is the most notable example of a periphery and also the most problematic region in Croatia. This work represents research into the region's demographic development under the conditions of Croatia's polarized development up to the beginning of the 1990s and the wartime and postwar events during the last intercensus period. The spatial scheme of analysis adheres to the sub-regions and contemporary local government units. The results show that Lika and all of its sub-regions were beset by demographic devastation already during the 1980s. In the current period, it is characterized by extremely inauspicious demographic features, which seriously brings into question the possibility of revitalizing this region.Key words: Lika, periphery, regional development, demographic development, migration balance, natural population trends, depopulation Lika: demografski razvoj u uvjetima periferije Lika je najizrazitiji primjer periferije i najveće problemsko područje Hrvatske. U radu je istražen demografski razvoj regije u uvjetima polariziranog razvoja Hrvatske do početka 1990-ih godina te ratnih zbivanja i poraća u posljednjem međupopisnom razdoblju. Prostornu shemu analize čine subregije i suvremene jedinice lokalne samouprave. Rezultati pokazuju da su Lika i sve njezine subregije bile zahvaćene demografskim izumiranjem već 1980-ih godina. U suvremenom razdoblju karakteriziraju je krajnje nepovoljna demografska obilježja, što ozbiljno dovodi u pitanje mogućnost revitalizacije tog prostora.

show abstract

Značajke biološkog (demografskog) sastava stanovništva Hrvatske

Cited by 14 publications

References 0 publications

In the Old Society – Some Socio-Demographic Aspects of Aging in Croatia

In the Old Society – Some Socio-Demographic Aspects of Aging in Croatia

Uloga Roma u demografskim resursima Međimurske županije

Lika: Demographic Development under Peripheral Conditions

Contact Info

Product

Resources

About