In this study we examined intergroup relations between immigrants of different ethnic backgrounds (Croats, Serbs, and Bosniaks) originating from the same conflict area (former Yugoslavia) and living in the same host country (Australia). For these (formerly) conflicted groups we investigated whether interethnic contacts depended on superordinate Yugoslavian and subgroup ethnic identifications as well as two emotionally laden representations of history: Yugonostalgia (longing for Yugoslavia from the past) and collective guilt assignment for the past wrongdoings. Using unique survey data collected among Croats, Serbs and Bosniaks in Australia (N = 87), we found that Yugoslavian identification was related to stronger feelings of Yugonostalgia, and via Yugonostalgia, to relatively more contact with other subgroups from former Yugoslavia. Ethnic identification, in contrast, was related to a stronger assignment of guilt to out-group relative to in-group, and therefore, to relatively less contact with other subgroups in Australia. We discuss implications of transferring group identities and collective memories into the diaspora.Keywords: ethnic identification, superordinate identification, group-based nostalgia, collective guilt assignment, interethnic contact, intergroup relations, Yugoslavia, Australia, immigrants
SažetakCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnose među emigrantima različite etničke pripadnosti (Hrvati, Srbi, Bošnjaci) koji potječu iz istog konfliktnog područja (teritorij bivše Jugoslavije) te su se skrasili u istoj zemlji imigracije (Australija). Istražili smo da li za ove grupe koje su ratovale u 90-tim godinama prošlog stoljeća međugrupni kontakti u Australiji ovise o stupnju jugoslavenske i etničke identifikacije kao i o dvama emocionalno nabijenim sjećanjima na prošlost, a to su jugonostalgija (čežnja za jugoslavenskim periodom) te pripisivanje krivnje za rat i zločine drugim etničkim grupama. Koristeći podatke skupljene putem ankete među 87 sudionika hrvatske, srpske i bošnjačke pripadnosti, uspostavili smo da je stupanj jugoslavenske identifikacije povezan s izraženijim osjećajem jugonostalgije i stoga s relativno češćim kontaktima s ostalim grupama u Australiji koje potječu s područja bivše Jugoslavije. Etnička identifikacija je, međutim, povezana s relativno rjeđim druženjima s drugim grupama, a razlog tome je činjenica da ljudi koji osjećaju snažnu etničku pripadnost okrivljuju druge grupe više za rat i zločine u usporedbi s onima kojima je etnički identitet manje izražen. Zaključci koji proizlaze iz ovog istraživanja pridonose diskusiji na temu prijenosa i očuvanja grupnih identiteta i kolektivnog sjećanja među dijasporom.