Vjerovanja u (ne)pravedan svijet i centralnost pravde: relacije s osjećajem koherentnosti i generaliziranim očekivanjima u pogledu budućnosti

Abstract

The aim of this study was to examine the construct validity and utility of the separate measures of the belief in a just world (BJW), the belief in an unjust world (BUW) and the centrality of justice in predicting a sense of coherence, optimism and pessimism. The choice of these particular criteria was based on the assumption that the justice related beliefs are adaptive in the degree to which they provide to an individual a sense of security, personal control, expectancy of positive future outcomes, and thus contribute to the perception of one’s world as an ordered, predictable, meaningful and benevolent place. The study was performed on a group of 70 students at the Faculty of Science and Arts in Zadar. The mentioned constructs were assessed using the General BJW scale (Dalbert et al., 1987), the Personal BJW scale (Dalbert, 1993), the Centrality of Justice scale (Dalbert et al., 1987), the Sense of Coherence scale (Antonovsky, 1987), and adapted versions of Chang’ s scales of optimism and pessimism (Lacković-Grgin et al., 1998). The BUW was assessed using a ten-item scale that was construed for the purpose of this study. All instruments showed satisfactory high internal consistency (alpha coefficients were .74 or higher).

Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva

“…U literaturi postoje različiti kriteriji određenja nepravde. Doživljaj nepravde temelji se na prosudbi pojedinca da je u danoj situaciji prekršeno neko načelo pravednosti te da on sam ili netko drugi nije dobio ono što zaslužuje ili na što smatra da ima pravo -temeljem svojih postupaka ili nekih drugih zasluga i prava (Ćubela, 2001;Mikula, 1994). Kao opsežnije tekstove koji sistematiziraju teorijski i metodološki okvir za proučavanje socijalne nepravde možemo izdvojiti knjige urednika Sabbagh i Schmitt (2016) Handbook of Social Justice Theory and Research ili Equity and Justice in Social Behavior (Greenberg i Cohen, 1982).…”

“…U Hrvatskoj nema puno sustavnih istraživanja percepcije socijalne nepravde ili opće nepravde u društvu. Među rijetke pristupe izučavanju posljedica nepravda spadaju istraživanja Ćubele i suradnika usmjerena na ispitivanje vjerovanja u pravedan svijet kod nezaposlenih, osjetljivosti na nepravdu ili percepciju nepravde u braku (Ćubela, 2001;Ćubela Adorić i Jurkin,, 2008). Pojedina istraživanja kao što je Europsko istraživanje vrednota (European Values Studies) pruža zanimljive podatke o percepciji nekih aspekata suvremenog hrvatskog društva kroz prizmu strukture vrijednosti (Baloban i sur., 2014).…”

“…U ovom kontekstu i ovdje treba navesti ranije spomenuti koncept vjerovanja u pravedan svijet koji predlaže Lerner (1980) prema kojemu kod ljudi postoji tendencija vjerovanja da je svijet u osnovi pravedan i da se svakome događa ono što je na određeni način zaslužio. Ovakvo uvjerenje može se povezati s konstruktima autoritarnosti i konzervativizma te predstavljati mehanizam opravdavanja socijalnih nejednakosti (Furnham, 1985;Ćubela, 2001). Weiner (1992) naglašava da je potrebno raspolagati s dosta informacija kako bismo mogli zaključivati o uzrocima nečijeg siromaštva, ovisnosti, bolesti, prekomjerne težine, beskućništva i sl.…”

Socijalna psihologija u Hrvatskoj

“…Vjerovanje u pravedan svijet je konstrukt koji je na Odjelu (ranije odsjeku) za psihologiju Sveučilišta u Zadru niz godina dio istraživačkog programa pod vodstvom Vere Ćubele Adorić (Ćubela, 2001;Ćubela i Ivanov, 2000;Ćubela Adorić, 2004Ćubela Adorić, , 2011Ćubela Adorić i Kvartuč, 2007). Za mjerenje ovog pojma konstruiran je niz mjernih instrumenata poput: Skala vjerovanja u pravedan svijet (Ćubela, 2002), Skala vjerovanja u nepravednost svijeta (Ćubela Adorić, 2012), Skala osjetljivosti na nepravdu (SON) i Skala imanentne i ultimativne pravde (Ćubela Adorić i Jurkin, 2010a,b), čije su metrijske karakteristike provjeravane (Ćubela, Proroković i Gregov, 1999).…”