Uloga Nekih Vršnjačkih I Školskih Varijabli U Predviđanju Vršnjačkoga Nasilnog Ponašanja

Abstract

Cilj je ovog istraživanja bio ispitati potencijalne vršnjačke i školske prediktore vršnjačkoga nasilnog ponašanja na hrvatskom uzorku djece osnovnoškolske dobi. Uz kontrolu spola, dobi i školskog uspjeha, cilj nam je bio provjeriti koji od odabranih vršnjačkih prediktora (broj prijatelja, socijalni status, prihvaćenost vršnjaka) i školskih prediktora (školska klima i sigurnost u školskom okruženju) predviđaju ukupno, verbalno i tjelesno vršnjačko nasilje te ukupnu, verbalnu i tjelesnu viktimizaciju. U istraživanju je sudjelovalo 262 učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole. Učenici su ispunili Upitnik o nasilju među školskom djecom, Upitnik školske klime te sociometrijski postupak. Rezultati pokazuju kako odabrani prediktori najbolje objašnjavaju tjelesno vršnjačko nasilje (31,9%) te verbalnu viktimizaciju (33%). Uz kontrolu individualnih varijabli, broj prijatelja, socijalni status i školska klima pokazali su se značajnim prediktorima vršnjačkoga nasilja, dok su se broj prijatelja, socijalni status, prihvaćenost i školska klima pokazali značajnim prediktorima vršnjačke viktimizacije. Istraživanje upućuje na jak utjecaj vršnjačkih i školskih varijabli u predviđanju vršnjačkoga nasilja i viktimizacije. Ipak, značajan udio varijance vršnjačkoga nasilja i viktimizacije ostao je neobjašnjen, pa je preporuka za buduća istraživanja da i neke druge varijable, npr. obitelj i medije, ispita kao potencijalne prediktore.Ključne riječi: vršnjačko nasilje, školski prediktori, vršnjački prediktori Tena Velki, Učiteljski fakultet, Odsjek za društvene znanosti,

Šolska klima kot napovedovalec nasilja

“…Ko gre za percepcijo šolske klime v hrvaških šolah, so raziskave pokazale, da so učenci bolj nagnjeni k negativnejšemu ocenjevanju preverjanih dejavnikov šolske klime (Velki in Vrdoljak, 2013;Vlah in Perger, 2014). Podobno raziskava Puzića in sodelavcev (2011) kaže na večpomensko in kompleksno okolje v šoli, ki, poleg pozitivnih, vsebuje tudi elemente, ki lahko vplivajo negativno na interakcijske obrazce in socialni razvoj učencev.…”

“…Toda tudi raziskava, ki jo je opravila Kantorová (2009), je pokazala, da so učenci v primerjavi z učitelji bolj nagnjeni k negativnim ocenam različnih dejavnikov šolske klime. V splošnem je videti, da so učenci bolj nezadovoljni kot zadovoljni z različnimi dejavniki šolske klime, kar so potrdile tudi prejšnje raziskave na vzorcu hrvaških učencev (Puzić et al, 2011;Velki in Vrdoljak, 2013;Vlah in Perger, 2014). Glede na vlogo šolske klime kot napovednika različnih rezultatov, povezanih z učenci, moramo šole ozavestiti o pomembnosti vzpodbujanja pozitivnih medčloveških odnosov v šoli, avtonomije pri učencih in vzpostavljanju kvalitetnih šolskih pravil, da bi učenci šolo percipirali kot kraj, kjer se čutijo varne, kjer se lahko razvijajo in doživljajo uspehe v osebnem in akademskem razvoju ter kjer so zaščiteni pred različnimi tveganimi obnašanji.…”

Can We Also Predict Electronic Peer Violence Based On the Predictors of Traditional Peer Violence?

“…Osim djece neuključene u nasilje, najveći broj prijatelja imaju počinitelji tradicionalnoga nasilja koji su prihvaćeni u grupama djece istoga ili sličnoga ponašanja (Wang i sur., 2009) te obično dolaze iz većih vrš-njačkih skupina (Salmivalli, Huttunen i Lagerspetz, 1997). Istraživanja su pokazala kako je veći broj prijatelja dobar prediktor tradicionalnoga vršnjačkog nasilja (Velki i Vrdoljak, 2013), međutim, nije potvrđeno da je veći broj prijatelja i značajan prediktor elektroničkoga nasilja (Wang i sur., 2009). Nasilna djeca nisu socijalno izolirana, ona imaju prijatelje sličnih osobina i ponašanja koji ih podržavaju (Espelage, Holt i Henkel, 2003), iako su slabije prihvaćena od djece koja nisu uključena u tradicionalno vršnjačko nasilje (Perren i Hornung, 2005).…”

“…Vršnjačke varijable pokazale su se značajnima za predviđanje i tradicionalnoga i elektroničkoga vršnjačkog nasilja, pri čemu su značajni prediktori obiju vrsta nasilja veći broj prijatelja i slabija vršnjačka prihvaćenost, što su potvrdila i prijašnja istraživanja (Calvete i sur., 2010;Dijkstra i sur., 2007;Velki i Vrdoljak, 2013). Zanimljivo je da prijašnja istraživanja nisu utvrdila jasnu povezanost između broja prijatelja i elektroničkoga nasilja (Wang i sur., 2009), što je dobiveno u našem istraživanju.…”

Obilježja Vršnjačke Interakcije I Iskustvo Vršnjačkog Nasilja Kod Djece I Mladih S Adhd-Om

“…Do danas su rađena brojna strana i domaća istraživanja koja su se bavila različitim aspektima vršnjačkog nasilja. Istraživanjima se pokazalo kako je pojava vrš-njačkoga nasilja pozitivno povezana s nizom obiteljskih čimbenika (Velki, 2012. ), ali jednako tako i temperamentom samoga djeteta, odnosno njegovim individualnim karakteristikama (Arseneault, Bowes i Shakoor, 2010.).…”